Dienstag, 1. Oktober 2024

Transrapid u muzeju

 


Transrapid je nekada trebao revolucionizirati željezničko putovanje u Njemačkoj, ali sada je svoje mjesto pronašao u Željezničkom muzeju u Bochumu. Maglev voz je trebao voziti oko 450 kilometara na sat i, između ostalog, povezati Düsseldorf sa Rurskom oblasti. Tehnologija nikada nije korištena u ovoj zemlji, jer su se troškovi izgradnje ruta činili previsoki. Muzej je kupio prototip "Transrapid 07" za simboličan jedan euro od građevinske kompanije Max Bögl, koja je bila uključena u razvoj projekta.

(spiegel)

(spagos)

Širom svijeta – Slike sedmice

 Mnogo nečega



Mnogo vode

Biele je naziv rijeke koja teče kroz šlesko lječilište Ladek-Zdroj (Bad Landeck). Dugačka je 53 kilometra i teče na sjeverozapad u Glatzer Neisse. Na fotografijama inače deluje mirno. Sada se Biele pretvorio u bijesno čudovište, koje sve preplavljuje, koje ispire ogromne količine tereta iz svojih gornjih tokova na mostove, prednje bašte, u blizini rijeke i male gradske uličice.

Od potoka do rijeke uništenja, stotine rijeka mutirale su nakon nekoliko dana neprekidne kiše u južnoj Poljskoj, Češkoj, istočnoj Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i istočnoj Rumuniji. Desetine ljudi je poginulo. Hiljade ljudi su bukvalno suočeni sa ruševinama svog postojanja. Poplave su bile i u Saksoniji, Brandenburgu i Bavarskoj, u Njemačkoj. Ljudi su sa nestrpljenjem iščekivali vrhunac talasa iz Poljske i Češke, ali saksonski ministar za životnu sredinu, na primjer, mogao bi da se nada da će se bolje izvući. Ahrtal 2021, Bavarska u junu 2024: Čini se da broj poplava u srednjoj Evropi raste. "Ovi događaji će se dešavati češće i snažnije, a možda i duže", predviđa Hermann Lotze-Campen iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime.



Mnogo volje

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen smatra se najmoćnijom ženom u Evropi. Ovdje ljubi još jednu utjecajnu ženu, predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsolu sa Malte. Inače, von der Leyen želi vidjeti više žena na najvišim pozicijama. Stoga je zatražila od 27 država EU da nominuju po jednog muškarca i jednu ženu za novu komisiju EU. Nisu sve vlade slijedile uputstva. S prvim nominacijama, nova Komisija EU bila je na putu do muške kvote od 78 posto. "To je bilo neprihvatljivo", objasnila je von der Leyen u utorak, prije nego što je objavila svoje nove kandidate uveden. Među njima: jedanaest žena, najmanje 40 posto. Von der Leyen želi da postavi četiri od njih za potpredsjednice. I predsjednica Komisije je ostvarila još jedan trijumf. Francuski komesar EU Thierry Breton, koji joj se nije sviđao, podnio je ostavku. Njegov nasljednik, Stéphane Séjourné, postaje komesar za industrijsku strategiju. Za neke stvari mu je tada potrebno odobrenje druge moćne žene, povjerenice za konkurse, Terese Ribera.



Mnogo sile

Liban je u utorak prošle sedmice, postao mjesto za špijunski triler, kakav čak ni najmaštovitiji holivudski scenaristi nisu mogli zamisliti. Vjerovatno bi odbacili scenario kao previše nevjerovatan. U 15:30 nekoliko hiljada pejdžera je eksplodiralo je širom zemlje. Pripadali su visokim teroristima Hezbolaha. Nekoliko hiljada njih je povrijeđeno u eksplozijama, a najmanje dvanaest osoba je poginulo. Izrael nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad. Ali za Hezbolah je jasno: iza operacije stoji izraelska tajna služba Mosad. Pejdžeri tajvanskog proizvođača Gold Apollo navodno su bili opremljeni eksplozivom na putu za Liban. Kompanija negira svaku krivicu i navodi da su uređaji proizvedeni u Mađarskoj. Ono što je sigurno, jeste da je napad oslabio efikasnost šiitske milicije. U znak solidarnosti s Hamasom, već skoro dvanaest mjeseci ispaljuju rakete na sjever Izraela, prisiljavajući više od 60.000 ljudi da bježe. Nakon napada na pejdžere, Hezbolah je najavio da će Izrael dobiti svoju "pravednu kaznu". Ponovo postoji prijetnja eskalacije na Bliskom istoku.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Posmatranje slike – Pogled na Pariz

 

Claude Monet, Jardin de l’Infante, 1867.

Prije157 godina

Mladi slikari su uvijek dolazili i odlazili u Louvre sa svojim ličnim dokumentima da proučavaju slike, kopiraju ih i stiču vještine starih majstora. Naravno, to nije bilo ništa za slikarskog revolucionara kao što je Claude Monet. Imao je druge planove kada je u aprilu 1867. pisao direktoru muzeja Émilienu de Nieuwerkerkeu tražeći pristup balkonu Louvrea: Monet je želio da naslika “Pogled na Pariz”. Prepoznao je ono što je ovaj stari grad nedavno ponudio: nove vidike, neočekivane perspektive. Prefekt Départment de la Seine, Georges-Eugène Haussmann, presjekao je put kroz Pariz, žrtvujući srednjovjekovne četvrti za široke bulevare. Više svjetla, više zraka, nisu samo progresivni slikari tog vremena htjeli napustiti atelje u korist prirode. Radikalni baron Haussman bi se takođe mogao nazvati ranim modernim impresionistom. Monet je naslikao tri slike na balkonu Luvra, čija je okolina upravo bila hausmanizovana.


Claude Monet, Quai du Louvre, 1867.

Jardin de l'Infante” je jedan od njih, koji je sada u središtu izložbe “Monet i impresionistički grad” u Alte Nationalgalerie u Berlinu: Gledamo prema jugoistoku, kao kroz objektiv kamere, preko Quai du Louvrea i Seine preko novoizgrađenih bulevara Saint-Michel i Saint-Germain do Panteona, nacionalne kuće slavnih u kojoj je Claude Monet dugo bio počastvovan.

(welt)

(spagos)


"Le Jardin de l'Infante" je slika francuskog slikara Claudea Moneta nastala u proljeće 1867. Ovo vertikalno ulje na platnu je urbani pejzaž koji predstavlja Pariz viđen iz palate Louvre, sa Jardin de l'Infante u prvom planu. i crkva Saint-Étienne-du-Mont, Panteon i Sorbona s lijeva na desno na horizontu. Kupio ju je pijanista Charles Wilfrid de Bériot oko 1873. godine, a djelo se od 1948. čuva u Allenovom Memorijalnom muzeju umjetnosti u Oberlinu, Ohajo, u Sjedinjenim Državama.

(wikipedia)