Visibaba je ljekovita i medonosna
biljka, ali i otrovna.
Može se koristiti u liječenju mnogih
bolesti, ali u isto vrijeme sadrži i otrovne alkaloide.
Visibaba (Galantus nivalis L.) pripada
porodici Amarylidaceae. Toj porodici pripadaju još i poznate
narcise i drijemovac, a i mnoge druge biljke (59 rodova i 850 vrsta).
Visibaba spada među vjesnike
proljeća i vrlo je uočljiva i poznata. U narodu nosi više
naziva kao mali zvonček, dremovac, dremulja, podremušak, bablji
klimpač, debeloglavka. Stručni naziv potječe od grčkih
riječi gala i anthos, tj. mlijeko i cvijet.
Blagodat za liječenje kožnih bolesti
O visibabi kao ljekovitoj
biljci ima vrlo malo podataka. U posljednjem broju (97) stručnog
časopisa Ljekovite biljke izišao je opširan članak o visibabi na
kojeg se ovdje oslanjamo, kao i podatke ruskih stručnjaka. Upravo je
napis u navedenom časopisu bio poticaj da se naši šumari upoznaju
s ljekovitošću visibabe.
Visibaba je višegodišnja
zeljasta biljka koja se razvija iz lukovice. Stabljika je visoka
do 20 cm i završava jednim visećim cvijetom. Listovi su duguljasti,
plavozeleni, cijelog ruba, a razvijaju se istovremeno s cvjetovima.
Visibaba obično cvjeta od veljače do
ožujka, a ponekad se cvjetovi probijaju kroz snijeg i suho lišće
već u siječnju. Cvjetanje traje od dva do tri tjedna. Zvonoliki
vjenčić cvijeta tvore latice raspoređene u dva kruga. Listovi
unutarnjeg kruga ocvjeća su zelenkasti i kraći od vanjskog kruga
ocvjeća. Vanjske latice su duguljaste i posve bijele, a unutrašnje
su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Cvijet je na stapci pognut
poput stare bake, pa odatle vjerojatno potječe naš narodni naziv
visibaba. Plod je žutozeleni tobolac s nekoliko sjemenki koji
dozrijeva u travnju i svibnju. Sjemenke su duguljaste, zelene, a
raznose ih mravi (mirmekohorija).
Rasprostranjenost i stanište visibabe
Visibaba raste u prozračnim
listopadnim šumama i živicama, na livadama, uz potoke i
vrbike, česta je u šikarama. Može se naći u velikom mnoštvu, od
nizina do brdskih predjela. Visibabe su zbog atraktivnih cvjetova
vrlo omiljene proljetnice pa se prenose i u vrtove. Postoje brojni
varijeteti vrste. Odgovaraju joj različita staništa.
Medonosnost
Visibaba pčelama daje obilje peludi i
nektara za rani proljetni razvoj legla pa je i po tome značajna
biljka.
Vrijeme sabiranja
U ljekovite svrhe koriste se lukovice i
lišće visibabe. Lukovice se iskapaju u početku cvjetanja, očiste
se od zemlje i korjenčića i zatim operu pod mlazom hladne vode i
obrišu. Odmah se upotrebljavaju za pripremu tinkture ili masti.
Listovi se beru od početka cvjetanja do stvaranja sjemena jer tada
sadrže najviše ljekovitih tvari. Listovi se suše na hladnom,
sjenovitom i prozračnom mjestu. Čuvaju se u papirnatim vrećicama
na suhom, tamnom i hladnom mjestu.
Kemijski sastav
Svi dijelovi visibabe sadrže otrovne
alkaloide. Najzastupljeniji alkaloid je galantamin kojega
najviše ima u lukovicama. Galantamin je vrlo otrovan i uzrokuje
povraćanje. S druge strane on je u malim količinama vrlo ljekovit.
Po tome je visibaba i otrovna i ljekovita biljka.
Ljekovitost
Visibaba se može koristiti
u liječenju mnogih bolesti. Nalazi primjenu u narodnoj i
službenoj medicini. Primjenjuje se izvana i iznutra, najčešće
lokalno. Upotrebljava se za liječenje kožnih bolesti, bolesti
kostiju i zglobova, gljivičnih infekcija, neuralgija i drugih
bolesti i to u obliku masti, tinktura i kupki. Mast se priređuje na
specifičan način iz svježih lukovica.
Mašću se mažu oboljela mjesta u
slučaju neuralgije, išijasa, vratobolje, križobolje, spondiloze i
osteoartritisa. Tinktura se pravi od listova i svježih lukovica.
Koristi se kod gljivičnih infekcija kože i noktiju, svraba, čira,
akni, rana i bolova u zglobovima. U kupke od listova namaču se noge
u svrhu liječenja gljivičnih infekcija.
Značajno je da je alkaloid galantamin
važan sastojak lijekova protiv staračke demencije,
Alzheimerove bolesti, dječje i cerebralne paralize i drugih živčanih
bolesti. Uz to, istražuje se djelovanje galantamina na stanice raka.
Autor: Marija Glavaš
Visibaba
- otrovna, ljekovita i medonosna biljka - Šumarstvo | Agroklub.com
fotografije: DragoV, 9. januar 2025.
(spagos)