Okeanografi su uz obale Tahitija otkrili jedan od najvećih koraljnih grebena na svijetu.
Greben dug tri kilometra proteže se od 35 do 70 metara dubine i izgleda kao more ruža.
Izgleda kao neko umjetničko djelo, rekao je vođa ronilačkog tima, francuski fotograf Alexis Rosenfeld
(zan)
U časopisu “Wiener Bilder” od 9. oktobra 1901. godine objavljen je tekst o posjeti princeze Terezije i njenih kćerki Mostaru.
“Visoka posjeta Mostaru
Bosna i Hercegovina nudi u jesen najljepšu priliku za upoznavanje i posjetu njenim krajolicima, kao i brzoj rijeci Neretvi, koja privlači sve više posjetilaca nakon otvaranja bosansko-dalmatinske željezničke pruge.
Mostaru, tome romantičnom gradu na Neretvi, 24. septembra su u posjetu došle princeza Maria Theresia, supruga kraljevskog visočanstva, princa Ludwiga od Bayerna, sa njenim kćerkama, princezama Hildegarde, Wiltrud, Helmtrud i Gundelinde. Obzirom da su princeze putovale inkognito, izostao je oficijelni doček.
U vrijeme trajanja posjete služio im je kao domaćin gospodin Franz Mitrovic, rukovodilac filijale trgovačko-transportnog akcijskog udruženja iz Mostara. Između ostalih sa princezama se sastao i gradonačelnik Hadžiomerović, u čijoj pratnji su gošće posjetile unutrašnjost jednog turskog harema. Nakon ručka u hotelu Neretva pogledale su znamenitosti grada, trgovački dio čaršije, gdje su gošće kupile neke interesantne im stvari.
U četiri sata popodne visoke gošće su putničkim vozom iz ovoga vrlo interesantnog grada otputovale u pravcu Gravosa (stanica Gruž, Dubrovnik), pri čemu su iskazale žaljenje što za boravak u Mostaru nisu imale više vremena.”
Uz tekst su objavljene i četiri fotografije sa posjete
Za nas je interesantno da je fotografije napravio fotografski atelje Tomlinović..
Visoka posjeta u Mostaru: Princeza Maria Theresia von Bajern sa njenim kćerkama:
1 Dolazak na željezničku stanicu Mostar
2 Posjeta Starom mostu (Römmerbrücke)
3 Obilazak grada
4 Odlazak, ispred hotela Neretva
Originalni snimci: St. Tomlinović u Mostaru
(prevod: Smail Špago)
priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
Da ste li i vi očarani ovim prizorom?
Nedavno smo imali sličnu sliku iznad Mostarau: U rano jutro, zalazak mjeseca za brdo.
Pustite sliku da malo duže djeluje na vas. Možda ćete i vi tada osjetiti energiju koja privlači mnoge ljude u ovo, najmagičnije mjesto Engleske.
Glastonbury Tor - brdo visoko 158 metara sa obnovljenim tornjem crkve St. Michael’s Church sagrađene 1360-ih. U keltskoj mitologiji, kapija (keltski “Twr” za planinu) je ulaz u zemlju vila, mjesto gdje žive mađioničari i duhovi prirode. Kaže se da su Druidi ovdje sagradili akademiju, a kaže se da je ovdje sahranjen legendarni kralj Artur. I danas neki osjetljiviji hodočasnici, dok hodaju 2500 m dugom stazom do kapije, budu dovedeni u stanje transa.
A s punim mjesecom, koji u misticizmu označava vezu s prethodnim životima, misteriozna moć ovog mjesta je očigledno još djelotvornija. Zato pogledajte izbliza!
fotografija 1: Pun mjesec, Glastonbury Tor, bams,
fotografija 2: Pun mjesec na zalasku, Katarina Kosača,
(spagos)
Prešli smo dug put u posljednjih nekoliko stoljeća i naši životi su se značajno poboljšali. Ali put do mjesta gdje smo sada nije uvijek bio tako lak. Bila je to stalna borba za opstanak, u pokušaju da poboljšamo naše životne uslove. Slijedili su ratovi, glad, bolesti, ali i trijumf ljudske domišljatosti i saosećanja. I prioriteti u životu su se mijenjali kako smo napredovali, tako nam danas mnoge stvari iz prošlosti izgledaju vrlo čudno.
Evo nekoliko trenutaka iz ljudske istorije koji će u potpunosti promijeniti način na koji gledamo na sadašnjost!
Prva fotografija ikada
Možda ćete na prvi pogled pomislite da je ova mutna slika nije neka fotografija, ali se smatra najstarijom sačuvanom fotografijom koja postoji. Napravio ju je poznati francuski pionir fotografije Joseph Nicéphore Niépce 1826. godine. To možda nije ono što danas nazivamo fotografijom, jer ovo je ono što se dobije kada se uklone dijelove neočvrslog asfalta sa ploče od bakra, i izlože sunčevoj svjetlosti osam sati. Nije ni čudo što tada još niko nije napravio selfije.
Prvi selfi ikada
Današnji život se teško može zamisliti bez ljudi koji stalno, svugdje i u svakoj prilicu snimaju selfije. Možda mislite da je to izum novijeg vremena. Međutim, prvi selfi je snimljen davno, govorimo o 1800-im, vjerovali ili ne. Ova fotografija datira iz 1837. godine kada je Robert Cornelius vjerovatno napravio prvi selfie ikada. I ne, nije snimljeno pametnim telefonom niti je objavljeno na bilo kojoj web stranici društvenih medija.
Prva McDonald's prodavnica
Željeli biste da je i danas cijena hamburgera 15 centi, kao što je bila kada je otvorena prva McDonald'sova prodavnica u San Bernardinu, Kalifornija. Većina današnjih uspješnih kompanija počela je kao mala, pa tako i McDonald's. Od tada su prešli dug put, sa brojnim restoranima širom svijeta, drive in prodajom i rođendanskim zabavama sa klovnovima. Njihov prvi restoran sada služi kao McDonald's #1 Store Museum.
Prva vožnja podzemnom željeznicom
Nedugo nakon prvog leta avionoom 1903. godine, SAD su 1904. godine dobile svoju prvu podzemnu željeznicu u New Yorku. George McClellan, gradonačelnik grada, otvorio ju je, pa čak i prevezao prve putnike na relaciji dugoj 9,1 milja i sa 28 stanica. U to vrijeme ljudi su to više doživljavali kao neku cirkusku predstavu nego kao neko prevozno sredstvo. Razmislite samo, kako su se vremena promijenila.
(illumeably)
(NovaSloboda.ba)
Odavno je poznato da više ljudi viša zna, kao i da više očiju više vidi.
Jedna stara slika uslikana u Mostaru, i objavljena u knjizi “Thirty- thousand – miles – in_- The – Wanderer”, iz 1903. godine, izazvala je dosta pozornosti i diskusije. Nakon nekoliko dana međusobnih, mail i messinger diskusija, lutanja po Mostaru, od Carine, Srednje ulice, Donjeg puta, Cernice, sliku smo postavili na našu facebook stranicu "cidom".
Nakon postavljanja slike, javilo se dosta članova grupe sa svojim viđenjem slike, što cijenimo i poštujemo.
I vrlo brzo smo došli do rješenja: Radi se o kući Šaina u ulici Braće Ćišića, u Brankovcu u Mostaru, a džamija koja se vidi u pozadini slike je Hadži Balina džamija, koje je stajala na svom mjestu u Brankovcu, sve do 1950. godine.
Ovom prilikom zahvaljujemo Ibrahimu Alagići na brzom rješenju, i postavljanju usporedne slike na stranicu cidom. Kako nam Ibrahim poruči: "Ma tu sam rodjen, kuća do Šaina u Braće Čisića."
Jedino je neko kao Ibrahim mogao i sačuvati nekadašnji komšijski pogled na staru kuću, koja je kasnije prodata, opravljena i prepravljena, uz promjenjeni izgled.
(cidom.org)
(Smail Špago)
Zeleni komad zida
Ono što izgleda kao zelena linija nacrtana na ovoj fotografiji napravljenoj iz zraka, uz pomoću alata iz pametnog telefona, zapravo je fotografija Velikog kineskog zida.
Luksuzna grupa Bottega Veneta, povodom kineske Nove godine, poigrala se sa ogromnim digitalnim displejom. Već otprilike dvije godine, brend zelene boje, pokušavao je dio zida osvojiti na isti način, kako je to Hermes uspio s narandžastom, ili Yves Klein sa specifičnom ultramarin plavom bojom. Ustvari, ovom akcijom se zapravo pokazuje megalomanija.
Rado bi želili znati koliko je stručnjaka konsultovano kako bi se osiguralo da se ovo privremeno djelo, koje podsjeća na jedan od Christoovih projekata, ne gleda kao nepoštovanje, već kao omaž najstarijoj svjetskoj sili, jer je poznato da je kineski kupac i vitalan i osjetljiv.
Mali nedostatak: Sumnja se, da se ovaj Bottega zeleni komad zida može vidjeti i sa Mjeseca.
Pratilac po potrebi
U 25 milionskoj metropoli Shanghai jedan Kinez je izveo svog psa robota u šetnju. Ovaj model firme Unitree Robotic se zove Go1, i sve češće se može i vidjeti i susresti u Kini.
Četvoronožac bez repa, koji se može kretati brzinom do 17 km/h, je praktičan, jer svoga vlasnika može iz usamljenosti korone izvesti vani u šetnju, a uz to, nikada neće uprljati ni stazu niti trotoar.
Jedan negativac naslijedio drugog
Neredi su često počinjali tako: Kada su ljudi iz Kazahstana izašli na ulice, u početku se nije radilo o slobodi i ljudskim pravima, već o cijenama goriva, poput francuskih žutih prsluka. U međuvremenu se međutim, uzrok prelio u globalnu politiku: Putin je tamo poslao je mirovne snage, a takozvani teroristi su ubijeni. Predsjednik Tokayev se oslobidio zavisnosti od svog prethodnika Nazarbajeva kao start-up, kako bi mogao uspostaviti jednako lošu diktaturu.
Festival alternativne medicine
Prije 800 godina, nebeski vladar Japana, Tenno, teško se razbolio. Lični ljekari su pronašli terapiju: ogroman zmaj, koji je živio u obližnjoj močvari, morao je biti spaljen, kako bi se monarh mogao oporaviti. Festival vatre Katstube u Moriyami, prefektura Shiga, slavi ova mitološka dešavanja 8. januara svake godine. Ostaje da se vidi da li će svoj put u tradiciju naći i takozvana terapija glistama.
Dinosaurus živi zauvjek
Ono što je pronađeno u februaru prošle godine u središnjoj engleskoj grofoviji, i od tada pripremano za izložbu, manje-više nije ništa drugo nego najveće rebro dinosaura u Imperiji. Poznat i kao morski zmaj Ichthyosaurus, nalazi se u prirodnom rezervatu Rutland Water, star je 180 miliona godina, dug preko deset metara i težak jednu tonu. Neki fosili, političari, u poređenju, ma koliko god bili teški, dovoljni su kao kosti samo za jednu supu.
(news)
Z.N.
(NovaSloboda.ba)
IFFHS je objavio listu najboljih svjetskih klubova i svjetskih liga za 2021. godinu
Federacija za svjetsku fudbalsku statistiku IFFHS objavila je listu najboljih svjetskih klubova za 2021. godinu.
Velež iza sebe ima sjajno ljeto u Evropi, prvo nakon tri decenije, što je Mostarce lansiralo na 314. mejsto sa 72,5 boda, a iza Rođenih su Al Merreikh, Aston Villa, Austria Beč, Borussia Monchengladbachm, Crystal Palace, Everton..., tako da su Rođeni u veoma zanimljivom društvu.
Borac je na 277. mjestu sa 76 bodova i tu poziciju dijeli sa slovenskim Domžalama, irskim Dundalkom, engleskim Leeds Unitedom i brazilskim Sport Recifeom.
Preostali bh. klubovi Sarajevo, Zrinjski, Željezničar, Široki Brijeg... nisu plasirani među 400 najbolji svjetskih klubova u prošloj kalendarskoj 2021. godini.
Što se tiče vrha, najbolji svjetski klub za 2021. godinu je brazilski Palmeiras ispred još jednog kluba iz Brazila Atletico Mineira i engleskog Manchester Citya. U Top 10 nalaze se još engleski Chelsea, brazilski Flamengo, hrvatski Dinamo Zagreb, njemački Bayern Munchen, španski Real Madrid, nizozemski Ajax i još jedan brazilski Atlethico Paranaense.
Očigledno je da su Brazilci obilježili 2021. godinu na klupskom svjetskom nivou.
Za veliku pohvalu je svakako i plasman zagrebačkog Dinama koji je 2020. godinu završio na 38. mjestu, a narednu 2021. godinu je završio kao šesta najbolja ekipa na svijetu.
Kompletnu IFFHS listu klubova za 2021. godinu pogledajte na linku: www.iffhs.com
Premijer liga BiH se po listi IFFHS nalazi se na 70. mjestu najboljih svjetskih liga.
Kompletna lista svjetskih liga na linku: www.iffhs.com
(sport)
