Liverpool postao prvak Engleske i oborio rekord star 112 godina

Navijači Liverpoola proslavili titulu

Liverpool je porazom Manchester Cityja kod Chelseaja 2:1 osigurao prvi naslov engleskog prvaka od 1990. godine, a navijači Redsa su očekivano pohrlili na ulice nakon potvrde titule.

Više hiljada se okupilo ispred kultnog Anfielda te prodefilovalo bez ikakve reakcije nadležnih, ali i britanskih medija koji su se prethodnih dana utrkivali u osudi Adria Tour u organizaciji Novaka Đokovića.
"Navijači su izabrali siguran način za proslavu", saopšteno je iz policije iako snimci pokazuju veliku gužvu i broj ljudi na malom prostoru.

Slavilo se uglavnom ispred ulaza za igrače, a policija je, prema pisanju BBC-ja, samo preporučila motociklistima da zaobiđu ovu zonu bez pokušaja da se rastjera masa.
Podsjetimo, 30 godina bilo je potrebno da Redsi ponovno dođu na vrh.
Prošle sezone osvojili su čak 97 bodova i ostali bez titule zbog Cityja koji je imao bod više, ali ove sezone dominirali i zasluženo stigli do titule.

Liverpool oborio rekored star 112 godina

Liverpool je postao prvak Engleske nakon 30 godina, a upravo zbog čekanja od čak tri desetljeća jedan rekord je pao u drugi plan.

Naime, Redsi su postali klub koji je najbrže u historiji engleskog prvenstva došao do titule budući da je do kraja Premiershipa ostalo još sedam kola.
Izabranici Jurgena Kloppa su tako oborili rekorde Evertona, Manchester Cityja i Manchester Uniteda, koji je prvi postavio rekord osvojivši prvenstvo pet kola prije kraja još u sezoni 1907/08.

Unitedov rekord su potom izjednačili Everton (1984/85.) pa ponovo Crveni vragovi (2000/01) i na kraju City pretprošle sezone.
Liverpool je mogao i ranije postati prvak da je City prošle sedmice doživio poraz od Arsenala.
Sedam kola prije kraja imaju 86 bodova, drugoplasirani City ima 63 boda, dok su svi ostali daleko iza.

(sport)

Lijepa Krista

Ili, Drive-in-Trecker kino, po uzoru na širom svijeta ponovo otvorena drive in kina.

Na livadi u blizini mjesta Hude u Donjoj Saksoniji, u Njemačkoj, farmeri sjede na svojim traktorima u kinu na otvorenom i gledaju dokumentarni film o jednoj kravi iz njihovog kraja..

Naslov filma je "Lijepa Krista".

Šta se krije iza ovog naslova?

Ona je kraljica ljepote, a sa svojim velikim tamnim očima i punim oblinama najljepša je svoje vrste.

Krista je najuspješnija od svih njemačkih mliječnih krava i s ponosom je još jednom ponijela titulu "Miss Holstein of Germany". Dokumentarni film "Lijepa Krista" autora Antje Schneider i Carsten Waldbauer prikazuje priču o četveronožnoj kraljici ljepote i njenim uzgajivačima, bračnom paru Seeger.

"Ova krava ima sve što nam treba od jedne moderne mliječne krave. Dobru osnovu, dobru građu, ona je krava visokih performansi. "

Tako je sudija obrazložio odluku žirija, kada je Kristu prvi put imenovao “Miss Holstein of Germany”. Njen uzgajivač Jörg Seeger i njegova supruga Janine nadaju se da će im njena titula za ljepotu donijeti i ekonomski uspjeh. Zahtjevi za njene jajne ćelije i embrione se redaju. Ali, kod Kriste prvo moraju biti prevaziđeni neki mali nedsotaci. Kamera je prati na takmičenjima, kod veterinara ili pri rođenju dugoočekivanog prvog teleta. U svom dokumentarnom debiju Antje Schneider i Carsten približavaju se njihovoj temi na jedan dostojan, ali i šaljiv način. Oni pokazuju borbu za opstanak sjevernonjemačkih poljoprivrednika i tehnološko savršenstvo modernih krava visokih performansi u globalnoj industriji uzgoja.

Film je prikazan i na njemačkoj ZDF televiziji.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Veležovi navijači uz bakljadu i veliki vatromet proslavili 98. rođendan kluba

Fudbalski klub Velež osnovan je na današnji dan prije 98 godina, a navijači mostarskog kluba sinoć su počeli slaviti rođendan na ulicama grada na Neretvi.

Najvatreniji fanovi svih generacija pjevali su dobro poznate pjesme o klubu, a sve su “začinili” velikim vatrometom i bakljadama.

Velež u narednoj sezoni ima visoke ambicije budući da žele postati stabilan premijerligaš, ali i izboriti plasman u evropska takmičenja.

Podsjetimo, prema matičnim knjigama, historija Veleža počinje 26. juna 1922. na poljani kod Sjevernog logora.

Klub je dobio ime po planini iznad Mostara, jednom od simbola tog grada i Hercegovine.

Velež spada među najveće bh. klubove s bogatom historijom, a najveći ponos Rođenih su dva osvojena Kupa maršala Tita (1981. i 1986. godine).

(mostarski.ba)

FK Velež danas slavi 98. rođendan

Na današnji dan, prije 98 godina, osnovan je RŠD Velež, koji će kroz svoju dugu historiju predstavljati način i smisao života radničkoj klasi, te postati klub raje, ljubavi, prkosa i ponosa.

Kroz svoju historiju doživio je i preživio mnogo teških trenutaka, od zabrane rada 1940. godine, do pokušaja gašenja 1992. godine, pa do teške finansijske situacije 2016. godine.Međutim, Rođeni su uvijek izlazili kao pobjedinci iz svih tih teških borbi, zajedno sa svojim vjernim navijačima.

Na inicijativu grupe građana, mahom radnika i đaka Učiteljske škole, u Mostaru je 26. juna 1922. godine osnovan fudbalski klub Velež, i to sa predznakom RŠK (radnički šport klub). Ime je, nakon nekoliko prijedloga (Radnici, Napredak, Sloga, Jedinstvo,…) dobio po obližnjoj planini.

Prvi predsjednik Veleža bio je Anđelko Vlaho, a nakon što su tadašnje vlasti, nakon dva mjeseca provjeravanja „podobnosti“ članova uprave, odobrile rad kluba, krenulo se sa odigravanjem prvih utakmica, a rivali su bile mahalske ekipe. Nakon sticanja iskustva, ukrstila su se koplja i sa mjesnim rivalima (JSK- Jugoslovenski sportski klub; HŠK Zrinjski i SK Vardar), i većinom su te utakmice završavale visokim porazima, piše Historija.ba.

U dvadesetim i tridesetim godinama prošlog vijeka kalio se tim, koji je igrao po regionalnim ligama, i većinom sa protivnicima iz regije. S iskustvom su došle i prve pobjede, a Velež je bio rado viđen gost, pogotovo kada su radnički klubovi u pitanju.

Upravo zbog toga, tadašnjoj vlasti je smetao rad kluba, pa su igrači i simpatizeri bili pod stalnom torturom policije, a vrhunac je stigao 1940. godine, kada je zabranjen rad kluba.

Naime, 1.septembra 1940. u Mostaru su prijateljsku utakmicu odigrali Velež i podgorička Crna Gora, a poslije utakmice, fudbaleri oba tima, zajedno sa svim prisutnim na utakmici, krenuli su ulicama Mostara demonstrirajući protiv tadašnjeg režima. Tada je policija na demonstracije odgovorila oružjem, pala je i prva krv, a dva dana kasnije službeno je zabranjen rad FK Velež.

I pored toga, u ilegali je djelovao FK Velež, a 22. decembra 1940. odigrana je i posljednja utakmica pred rat, i to protiv također zabranjenog Splita, u ovom gradu na jadranskoj obali.

Nakon toga uslijedio je Drugi svjetski rat, a gotovo svi članovi i simpatizeri crvenog kluba od prvog dana su se uključili u borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača, a kraj rata nije dočekalo njih 77, koji su položili život za slobodu domovine.

Ipak, to nije pokolebalo ‘rođene’, koji odmah po završetku rata, obnavljaju rad kluba i kreću sa takmičenjem. Naravno, krenulo se iz Republičke lige, a već 1952. po prvi put Velež je član Prve savezne lige Jugoslavije, a nakon što se u sezoni 1955/56 osiguralo po drugi put mjesto u eliti, do raspadanja Jugoslavije Velež je bio član društva najboljih.

Mnogo je odličnih generacija prošlo kroz crveni dres u nepunih 38 godina, a najuspješnije sezone bile su 1972/73, 1973/74 i 1987/88, kada su rođeni bili nadomak titule (vicešampioni), a tri puta je osvajao treće mjesto u šampionatu. U Kupu Maršala Tita postignuti su i najveći uspjesi, a Velež je najdraži pehar dizao dva puta – 1981. i 1986. godine. (Željezničar 3-2, i Dinamo Zagreb 3-1)

U ovom periodu Velež je i šest puta učestvovao u UEFA-inim kupovima. Prvi nastup bio je u sezoni 1972/73, ali okončan već u prvom kolu porazom od rumunskom Tatrana.

Već iduće sezone, sjajna generacija ‘rođenih’ se dokazala i u Evropi, kada su dohvatili četvrtfinale Kupa UEFA. Do ispadanja od holandskog Twentea, pred crvenom ekipom su pali Spartak Moskva, Rapid Beč i Derby County.

U trećem učestvovanju u UEFA kupu (1986/87), nakon što su izbacili švicarski Sion, rođeni su poklekli pred Borussiom Dortmund, a posljednji nastup, u sezoni 89/90 okončan je u osmini finala, kada su nakon preskočnih Apoela i Belenensesa, bolji bili predstavnici Škotske, Hearts iz Edinburgha.

U Kupu pobjednika kupova Velež je nastupio dva puta, ali oba puta se sapleo već na drugoj prepreci.

Još za vrijeme ratnih dejstava, 1994. godine, entuzijasti u napola okupiranom Mostaru uspjeli su reorganizovati rad kluba, koji je za vrijeme rata protjeran iz svojih prostorija i sa stadiona. Odigravane su prijateljske utakmice, a 1995. krenulo se sa odigravanjem Prve lige Bosne i Hercegovine.

(Historija.ba)

Mostarska raja: Odlazak na more, šok nekad i sad

pod Starim

na Bunuru

raja na Pijesku 1966.

Kad smo bili djeca stari rahmetli preko firme dobio odlazak na more. Bio sam 3 dana u Zaostrogu. To je za mene bio šok

Morao ostavit raju na Kamenici, tavlu, trčanje u sokaku, miris dolme u avliji , smokve, grožđe i još sve đaba.

Sad ljudima šok što ne mogu čekati na granici 2 sata da odu u Zaostrog da plate parking 100 kuna, kafu i sendvič nekakav za 100 kuna, grozd grožđa 50 kuna, dolmu ne možeš ni pojesti od skupoće-samo političari u elite hotelima.

Sad si papak ako si na Neretvi, nisi "elita" sa mora.

Na šta dođe ovaj Mostar .

Ako toliko treba more - ima bolan Neum.

Domaće od Neretva do Neuma, jezera . 

Vakat je da shvatimo to.

(nermin mehić/facebook 20200625)

Iz životinjskog svijeta: Sijamske borbene ribe

Sijamske borbene ribe, ili Sijamski borci (Betta splendens) poznate su po svom agresivnom ponašanju, pri čemu se mužjaci žestoko napadaju.

Šta se događa u mozgu ovih veličanstvenih životinja? Jedan sat vremena, jedan naučni tim predvođen japanskim biologom Norihirom Okadom, pustio je dvije ribe da se napadaju i otkrio da što duže traje borba, genetske ekspresije u mozgu protivnika postaje sve sličnije. Sada tim želi testirati, dovodi li interesovanje između mužjaka i ženki do molekularne harmonizacije.

Sijamski borac (lat. Betta splendens) je slatkovodna riba iz porodice guramija. Najpoznatija je i najraširenija riba iz roda Betta, a porijeklo vode iz sporih i stajaćih voda Jugoistočne Azije. Popularna je među akvaristima zbog intenzivnih boja i lepršavih peraja kod mužjaka.

Divlji sijamski borci pokazuju jake boje tijela i peraja jedino kada su razdraženi od strane druge ribe, ali su uzgajivači pažljivim odabirom i ukrštavanjem uspjeli ačuvati te boje. Mužjakova peraja su duža od ženkinih i intenzivnijih boja. Tijela i peraja mogu biti jarkocrvena, ljubičasta, plava, tirkizna, zelena, blijedoružičasta, bijela te rjeđe i tamnosiva. Uzgajivači su uspjeli razviti ove boje i kod ženki, ali se kod njih nikada ne razviju duga peraja, kojima se mužjaci itekako razmeću.

(spiegel)

(NovaSloboda)

Kultura ambalaže...

(zan)