Samstag, 25. November 2017

Partizansko uz Dan državnosti BiH

Posjete, polaganje cvijeća, incidenti, razbijanje preostalih spomen ploča...sve u dva dana 24. i 25. novembra 2017.















 




(fotografije portali, facebook, internet)

(spagos)

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine


subota 25. novembar 2017.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava

Današnji dan, 25. novembar, se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Na današnji dan, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.
Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.
Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
Na zasijedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bh. naroda.

(oslobođenje)

Teqball: Glavomet na stolu





Glavomet je nakada kod nas bio omiljena sportska disciplina u dvorištu. Postojale su razne varijante: S gola na gol, samo glavnom, preko štrika za veš, ili po pravilima, kako se dogovorimo.
Izgleda da nekadašnja zabava iz naših dvorišta sada osvaja svijet. A kako pišu svjetski mediji, kod mnogih top fudbalskih klubova ovaj sto posebnog izgleda čini se da ima jednu važnu ulogu. Kažu: fudbalske zvijezdede se kunu u njega?
Sve je počelo, a gdje bi drugo, nego u Brazilu. Da jedna takva ideja krene iz naših dvorišta, postalo je skoro nezamislivo, a po svoj prilici i nemoguće.
Kad je riječ o Brazilu, nije ni čudo da njihovi igrači iz reprezentacije, raspoređeni po najboljim i najbogatijim klubovima na svijetu, ne nose kopačke, kad god to mogu. Jer, kako kažu, osjećaj za loptu se jedino može dobiti kad se igra bosom nogom. Ostalo im je to sa pijeska Copacabane.
To se naročito može pokazati kod nove igre koja nosi naziv Teqball:
Pravila ove igre: Svaki igrač, od dvojice, koliko broji jedna ekipa, ima pravo dotaknuti loptu samo tri puta uzastopno, glavom, ili nogom, a onda je mora prebaciti na drugi stranu stola. Ukoliko protivnici ne uspiju loptu prihvatiti i vratiti nazad, gube poen, kao kod odbojke. Isto se računa, ako prebačena lopta ne padne na površinu stola.
Prije dvije godine pronađeni Teqball je postao veoma omiljen kod profi fudbalera, tako da ga danas koristi više top timova, kako bi se trenirala koordinacija, reakcija i osjećaj za loptu.
Sto košta oko 2.400 eura, savijen je prema zemlji, kako bi lopta sa njega odskakala što više. A što je za klubove veoma važno, na čoškovima je zaobljen, kako se zvijezde tokom vatrenog meča ne bi povrijedile.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Freitag, 24. November 2017

Vrijeme je glavatog kupusa


U Švicarskim bolnicama ga koriste kao lijek: Šta sve može obloga od jednog lista glavatog kupusa?

Svi mi znamo da hrana koju svakodnevno konzumiramo sadrži visok nivo raznih hranljivih materija i doprinosi našem zdravlju. Zato je i jedemo, zar ne?
Neke od zdravih namirnica imaju ljekovita svojstva kad se konzumiraju. Neke, pak, imaju ljekovita svojstva i kad se nanesu direktno na kožu. Da li ste znali da je jedna od najboljih namirnica koja se nanosi na kožu kupus? Vjerovali ili ne, obloge od kupusa su uobičajene u kućnoj medicini, a izuzetno su djelotvorne! Otkrijte šest internih i eksternih načina na koji možete koristiti kupus da iscijelite vaše tijelo na iznenađujuć način. Interno korišćenje Samo dodajte kupus u vašu omiljenu supu ili kuvajte zajedno sa povrćem i možete iskoristiti njegova nevjerovatna ljekovita svojstva. Dijabetes Kupus ima moćno antihiperglikemijsko svojstvo, što znači da ovo veoma zdravo povrće ima moć da snizi nivo šećera u krvi i kontroliše dijabetes. Ova dejstva se mogu postići konzumiranjem male količine kuvanog ili sirovog kupusa sa svakim obrokom ili konzumiranjem soka od kupusa dva puta dnevno. Srčane bolesti Kupus takođe sadrži tocijanin, polifenol koji se rastvara vodom i koji smanjuje upalu i ojačava kapilare, sprečava nastanak trombocita i olakšava otpuštanje nitričnog oksida. Na taj način kupus zapravo sprečava nastanak srčanih bolesti i srčanog udara. Iz ovog razloga bi trebalo da konzumirate barem dvije kašike kuvanog kupusa ili čašu soka od kupusa dnevno. Problemi sa varenjem Kupus sadrži visok nivo kalijuma koji balansira nivo tečnosti u tijelu. On takođe sadrži dosta vitamina C i antioksidanata koji štite ćelije od toksina, kao i vitamine E i K, sumpor, beta-karoten, kalijum, magnezijum, kalcijum… Stručnjaci medicine tvrde da konzumiranje kuhanog kupusa može pomoći prilikom tretiranja dijareje, stomačnih čireva i konstipacije. Sa druge strane, fermentisane vrste kupusa poput kiselog kupusa se mogu koristiti za liječenje sindroma iritabilnih crijeva, upalne bolesti crijeva i infektivne dijareje. Eksterno korišćenje Možda zvuči čudno ali je istinito – nanošenje kupusa na rane zaista vam može pomoći da ih izliječite. Ovo treba da znate: Urasli nokti na nogama Mnogi ljudi koriste kupus da bi uklonili gnoj iz uraslih noktiju i sprečili infekciju. Samo trebate da obmotate nekoliko listova kupusa oko tog nožnog prsta i pričvrstite ih zavojem. Zatim zavoj prekrijte čarapom i ostavite da djeluje preko noći. Skinite zavoj ujutru i ponovite proceduru naredne noći. Nakon što ujutru skinete zavoj, potopite stopalo u rastvor magnezijum sulfata. Takođe je preporučljivo da turpijom blago izravnate površinu svog nokta, jer na taj način će nokat prirodno rasti na gore, pa će se izvući iz kože.
Olakšava bol Crveni kupus sadrži dosta antioksidanata i drugih antiupalnih jedinjenja. Ova jedinjenja rade zajedno da bi smanjila oksidativni stres i sprečila izražavanje nekoliko upalnih faktora. Kada se nanese direktno na kožu, kupus može ubrzati zarastanje rana. Sve što treba da uradite jeste da operete i osušite listove kupusa, nanesete listove na ranu, pričvrstite ih zavojem i ostavite da djeluju preko noći. Ukoliko je to moguće, uklonite zavoj ujutru i napravite novi za nošenje preko dana. Artritis Da li ste znali da se lišće kupusa koristilo vijekovima za liječenje čireva, otoka, istegnuća i uganuća? Čak i u današnje vrijeme, pojedine bolnice u Švajcarskoj obmotavaju zglobove svojih artritičnih pacijenata kupusom kako bi smanjili njihov otok. Ukoliko želite da napravite oblogu, samo uklonite skelet lišća, postavite ih ravno između dva sloja plastične folije i izravnajte oklagijom kako biste izvukli sok iz lišća. Zatim nanesite lišće direktno na kožu i pričvrstite zavojem.

(izvor:alternativno.net)

Rafting na šest čamaca: Odavde nema povratka


Jedan Amerikanac se odvažio da se spusti niz opasne brzake na složenim gumenim čamcima.
A kako se na slici vidi, da on još sjedi u gornjem čamcu, s tim niko nije računao. Već jedan jedini gumeni čamac nije baš jednostavno upravljati i održati se na opasnim vodenim tokovima.
Covej Baack (49) je to uspio čak sa šest čamaca, koji su bili povezani međusobno. On je, inače, profi rafter i za ovu akciju se dobro pripremio. Čamci su, na primjer, od donjeg prema gornjem bivali sve manji, kako da je težište čitave ove kompozicije ležalo što niže. Zbog toga ne bi lako trebalo doći do prevrtanja. U svemu tome, za njega su bila važna vesla. Sa sedam metara dužine, ne samo da je uspijevao veslati sa gornjeg čamca, nego i odgurivati se od obale, ali i od dna rijeke.
Uprkos dobroj pripremi, ovo „divlje jahanje“ nije baš proteklo po planu, jer je nekoliko puta upao u vrtloge. Ali, svaki put je iskusni Baack  u zadnjoj sekundi uspio nekako da se izvuče iz opasnosti.
Za svaki slučaj, iza njega je u jednom čamcu, kao pratnja bio jedan njegov prijatelj, koji bi ga u slučaju opasnosti izvukao iz vode.
Na kraju je ponosno sa broda sišao suhih nogu. Ali, uz pomoć ljestvi.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Donnerstag, 23. November 2017

I gore kopaju, zar ne?


Opštepoznato je da građani Mostara imaju specifičan smisao za humor. Vijekovima su se u ovom gradu rađale šale i pošalice inspirisane svakodnevnim životnim situacijama.
Tako je nedavno nastala i ova:
Došao Mostarac kod popa.Nakon razgovora pop zaključi:
”Čudni su putevi Gospodnji”.
Na to će Mostarac:
”Jesu li to majke ti i gore raskopali”.

(mostarski.ba)

Kad stabla listaju istoriju





Oko tri biliona (3 hiljade milijardi) stabala raste na zemlji, što je oko 400 puta više nego što na njoj živi stanovnika.
Među njima su primjerci stabala stari hiljadama godina, sveta stabla, legendarna, ogromnih dimenzija, do neprepoznatljivosti bizarna, ili kvrgavo deformisana.
Jedinstvene individue, koje nam mogu dosta toga ispričati. Upravo takvih 59 stabala iz čitavog svijeta predstavljeni su ovih dana u knjizi „Die Wissen der Baume“, „Znanje ć“.
Ovdje će biti riječi samo o četiri stabla o kojima je pisano u ovoj knjizi.
Među njima je moćni hrast sa daleko razgranatim granama, koji danas stoji na ulazu u Hampton univerzitet u američkoj saveznoj državi Virginia. Za vrijeme američkog građanskog rata (1861.-65.), u kome je Sjever je želio ukinuti ropstvo, a Jug ga i dalje zadržati, pod ovim hrastom su utočište i zaštitu  našle brojne izbjeglice sa juga. Njima je poklonjena sloboda. Još za vrijeme samog rata, hrast je služio kao razred: U hladu njegove krošnje, po prvi put je održavana školska nastava za crnu djecu nekadašnjih robova. Široko razgranato stablo ima krošnju prečnika skoro trideset metara. Danas je spomenik koji svjedoči oslobađanju robova u Americi prije 150 godina.
„Arbol del Tule“ u Santa Maria del Tule u Mexicu je drvo sa najdebljim stablom na svijetu. Obim stabla iznosi više od 42 metra. Montezuma Zypresse, prema kazivanju naučnika, trebalo bi biti staro više od 1.500 godina. Ono je dakle bilo staro više od 1.000 godina kada su Španci osvojili Mexico (1519.-1521. godine).
Bonsai stabla u Japanu su umjetnička djela. Drvo na slici je čak i jedan svjedok. Ono je preživjelo eksploziju  atomske bombe na Hiroshimu 1945. godine, kada je preko 100 hiljada ljudi izgubilo život. Ovo, skoro 400 godina staro drvo, stoji danas u Washingtonu, kao poklon Japana. I kao opomena.
Mnogi se iz fizike sjećaju priče o Isaac Newtonu (1643. – 1727.), koji je na trag zakonu gravitacije došao nakon što mu je, sjedeći pod jednim jabukovim stablom, sazrela jabuka pala na glavu. Ovo stablo postoji još uvijek u Woolsthrope Manoru u Engleskoj, ispred kuće u kojoj je nekada rođen ovaj naučnik. Jedan orkan je 1820. godine oborio stablo, ali je ono ponovo počelo rasti iz korijena i do dan danas rađa svake godine.
(izvor:bild)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)