Samstag, 25. November 2017
Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine
subota 25. novembar 2017.
Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da
je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i
nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava
Današnji dan, 25. novembar, se
obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko
antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine)
je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
Na tom zasijedanju je donesena odluka o
obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a
Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih
republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Na današnji dan, 25. novembra 1943.
godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je
izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske
imperije.
Nekoliko dana nakon toga, spomenuta
odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju
AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja
Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine,
dobila zastavu i grb.
Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da
je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i
nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
Na zasijedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je
i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bh. naroda.
(oslobođenje)
Teqball: Glavomet na stolu
Glavomet je nakada kod nas bio omiljena sportska disciplina u dvorištu. Postojale su razne varijante: S gola na gol, samo glavnom, preko štrika za veš, ili po pravilima, kako se dogovorimo.
Izgleda da nekadašnja zabava iz naših dvorišta sada osvaja svijet. A kako pišu svjetski mediji, kod mnogih top fudbalskih klubova ovaj sto posebnog izgleda čini se da ima jednu važnu ulogu. Kažu: fudbalske zvijezdede se kunu u njega?
Sve je počelo, a gdje bi drugo, nego u Brazilu. Da jedna takva ideja krene iz naših dvorišta, postalo je skoro nezamislivo, a po svoj prilici i nemoguće.
Kad je riječ o Brazilu, nije ni čudo da njihovi igrači iz reprezentacije, raspoređeni po najboljim i najbogatijim klubovima na svijetu, ne nose kopačke, kad god to mogu. Jer, kako kažu, osjećaj za loptu se jedino može dobiti kad se igra bosom nogom. Ostalo im je to sa pijeska Copacabane.
To se naročito može pokazati kod nove igre koja nosi naziv Teqball:
Pravila ove igre: Svaki igrač, od dvojice, koliko broji jedna ekipa, ima pravo dotaknuti loptu samo tri puta uzastopno, glavom, ili nogom, a onda je mora prebaciti na drugi stranu stola. Ukoliko protivnici ne uspiju loptu prihvatiti i vratiti nazad, gube poen, kao kod odbojke. Isto se računa, ako prebačena lopta ne padne na površinu stola.
Prije dvije godine pronađeni Teqball je postao veoma omiljen kod profi fudbalera, tako da ga danas koristi više top timova, kako bi se trenirala koordinacija, reakcija i osjećaj za loptu.
Sto košta oko 2.400 eura, savijen je prema zemlji, kako bi lopta sa njega odskakala što više. A što je za klubove veoma važno, na čoškovima je zaobljen, kako se zvijezde tokom vatrenog meča ne bi povrijedile.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Freitag, 24. November 2017
Vrijeme je glavatog kupusa
U Švicarskim bolnicama ga koriste kao
lijek: Šta sve može obloga od jednog lista glavatog kupusa?
Svi mi znamo da hrana koju svakodnevno
konzumiramo sadrži visok nivo raznih hranljivih materija i doprinosi
našem zdravlju. Zato je i jedemo, zar ne?
Neke od zdravih namirnica imaju
ljekovita svojstva kad se konzumiraju. Neke, pak, imaju ljekovita
svojstva i kad se nanesu direktno na kožu. Da li ste znali da je
jedna od najboljih namirnica koja se nanosi na kožu kupus? Vjerovali
ili ne, obloge od kupusa su uobičajene u kućnoj medicini, a
izuzetno su djelotvorne! Otkrijte šest internih i eksternih načina
na koji možete koristiti kupus da iscijelite vaše tijelo na
iznenađujuć način. Interno korišćenje Samo dodajte kupus u vašu
omiljenu supu ili kuvajte zajedno sa povrćem i možete iskoristiti
njegova nevjerovatna ljekovita svojstva. Dijabetes Kupus ima moćno
antihiperglikemijsko svojstvo, što znači da ovo veoma zdravo povrće
ima moć da snizi nivo šećera u krvi i kontroliše dijabetes. Ova
dejstva se mogu postići konzumiranjem male količine kuvanog ili
sirovog kupusa sa svakim obrokom ili konzumiranjem soka od kupusa dva
puta dnevno. Srčane bolesti Kupus takođe sadrži tocijanin,
polifenol koji se rastvara vodom i koji smanjuje upalu i ojačava
kapilare, sprečava nastanak trombocita i olakšava otpuštanje
nitričnog oksida. Na taj način kupus zapravo sprečava nastanak
srčanih bolesti i srčanog udara. Iz ovog razloga bi trebalo da
konzumirate barem dvije kašike kuvanog kupusa ili čašu soka od
kupusa dnevno. Problemi sa varenjem Kupus sadrži visok nivo kalijuma
koji balansira nivo tečnosti u tijelu. On takođe sadrži dosta
vitamina C i antioksidanata koji štite ćelije od toksina, kao i
vitamine E i K, sumpor, beta-karoten, kalijum, magnezijum, kalcijum…
Stručnjaci medicine tvrde da konzumiranje kuhanog kupusa može
pomoći prilikom tretiranja dijareje, stomačnih čireva i
konstipacije. Sa druge strane, fermentisane vrste kupusa poput
kiselog kupusa se mogu koristiti za liječenje sindroma iritabilnih
crijeva, upalne bolesti crijeva i infektivne dijareje. Eksterno
korišćenje Možda zvuči čudno ali je istinito – nanošenje
kupusa na rane zaista vam može pomoći da ih izliječite. Ovo treba
da znate: Urasli nokti na nogama Mnogi ljudi koriste kupus da bi
uklonili gnoj iz uraslih noktiju i sprečili infekciju. Samo trebate
da obmotate nekoliko listova kupusa oko tog nožnog prsta i
pričvrstite ih zavojem. Zatim zavoj prekrijte čarapom i ostavite da
djeluje preko noći. Skinite zavoj ujutru i ponovite proceduru
naredne noći. Nakon što ujutru skinete zavoj, potopite stopalo u
rastvor magnezijum sulfata. Takođe je preporučljivo da turpijom
blago izravnate površinu svog nokta, jer na taj način će nokat
prirodno rasti na gore, pa će se izvući iz kože.
Olakšava bol Crveni kupus sadrži
dosta antioksidanata i drugih antiupalnih jedinjenja. Ova jedinjenja
rade zajedno da bi smanjila oksidativni stres i sprečila izražavanje
nekoliko upalnih faktora. Kada se nanese direktno na kožu, kupus
može ubrzati zarastanje rana. Sve što treba da uradite jeste da
operete i osušite listove kupusa, nanesete listove na ranu,
pričvrstite ih zavojem i ostavite da djeluju preko noći. Ukoliko je
to moguće, uklonite zavoj ujutru i napravite novi za nošenje preko
dana. Artritis Da li ste znali da se lišće kupusa koristilo
vijekovima za liječenje čireva, otoka, istegnuća i uganuća? Čak
i u današnje vrijeme, pojedine bolnice u Švajcarskoj obmotavaju
zglobove svojih artritičnih pacijenata kupusom kako bi smanjili
njihov otok. Ukoliko želite da napravite oblogu, samo uklonite
skelet lišća, postavite ih ravno između dva sloja plastične
folije i izravnajte oklagijom kako biste izvukli sok iz lišća.
Zatim nanesite lišće direktno na kožu i pričvrstite zavojem.
(izvor:alternativno.net)
Rafting na šest čamaca: Odavde nema povratka
Jedan Amerikanac se odvažio da se spusti niz opasne brzake na složenim gumenim čamcima.
A kako se na slici vidi, da on još sjedi u gornjem čamcu, s tim niko nije računao. Već jedan jedini gumeni čamac nije baš jednostavno upravljati i održati se na opasnim vodenim tokovima.
Covej Baack (49) je to uspio čak sa šest čamaca, koji su bili povezani međusobno. On je, inače, profi rafter i za ovu akciju se dobro pripremio. Čamci su, na primjer, od donjeg prema gornjem bivali sve manji, kako da je težište čitave ove kompozicije ležalo što niže. Zbog toga ne bi lako trebalo doći do prevrtanja. U svemu tome, za njega su bila važna vesla. Sa sedam metara dužine, ne samo da je uspijevao veslati sa gornjeg čamca, nego i odgurivati se od obale, ali i od dna rijeke.
Uprkos dobroj pripremi, ovo „divlje jahanje“ nije baš proteklo po planu, jer je nekoliko puta upao u vrtloge. Ali, svaki put je iskusni Baack u zadnjoj sekundi uspio nekako da se izvuče iz opasnosti.
Za svaki slučaj, iza njega je u jednom čamcu, kao pratnja bio jedan njegov prijatelj, koji bi ga u slučaju opasnosti izvukao iz vode.
Na kraju je ponosno sa broda sišao suhih nogu. Ali, uz pomoć ljestvi.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Donnerstag, 23. November 2017
I gore kopaju, zar ne?
Opštepoznato je da građani Mostara
imaju specifičan smisao za humor. Vijekovima su se u ovom gradu
rađale šale i pošalice inspirisane svakodnevnim životnim
situacijama.
Tako je nedavno nastala i ova:
Tako je nedavno nastala i ova:
Došao Mostarac kod popa.Nakon
razgovora pop zaključi:
”Čudni su putevi Gospodnji”.
Na to će Mostarac:
”Jesu li to majke ti i gore
raskopali”.
(mostarski.ba)
Kad stabla listaju istoriju
Oko tri biliona (3 hiljade milijardi) stabala raste na zemlji, što je oko 400 puta više nego što na njoj živi stanovnika.
Među njima su primjerci stabala stari hiljadama godina, sveta stabla, legendarna, ogromnih dimenzija, do neprepoznatljivosti bizarna, ili kvrgavo deformisana.
Jedinstvene individue, koje nam mogu dosta toga ispričati. Upravo takvih 59 stabala iz čitavog svijeta predstavljeni su ovih dana u knjizi „Die Wissen der Baume“, „Znanje ć“.
Ovdje će biti riječi samo o četiri stabla o kojima je pisano u ovoj knjizi.
Među njima je moćni hrast sa daleko razgranatim granama, koji danas stoji na ulazu u Hampton univerzitet u američkoj saveznoj državi Virginia. Za vrijeme američkog građanskog rata (1861.-65.), u kome je Sjever je želio ukinuti ropstvo, a Jug ga i dalje zadržati, pod ovim hrastom su utočište i zaštitu našle brojne izbjeglice sa juga. Njima je poklonjena sloboda. Još za vrijeme samog rata, hrast je služio kao razred: U hladu njegove krošnje, po prvi put je održavana školska nastava za crnu djecu nekadašnjih robova. Široko razgranato stablo ima krošnju prečnika skoro trideset metara. Danas je spomenik koji svjedoči oslobađanju robova u Americi prije 150 godina.
„Arbol del Tule“ u Santa Maria del Tule u Mexicu je drvo sa najdebljim stablom na svijetu. Obim stabla iznosi više od 42 metra. Montezuma Zypresse, prema kazivanju naučnika, trebalo bi biti staro više od 1.500 godina. Ono je dakle bilo staro više od 1.000 godina kada su Španci osvojili Mexico (1519.-1521. godine).
Bonsai stabla u Japanu su umjetnička djela. Drvo na slici je čak i jedan svjedok. Ono je preživjelo eksploziju atomske bombe na Hiroshimu 1945. godine, kada je preko 100 hiljada ljudi izgubilo život. Ovo, skoro 400 godina staro drvo, stoji danas u Washingtonu, kao poklon Japana. I kao opomena.
Mnogi se iz fizike sjećaju priče o Isaac Newtonu (1643. – 1727.), koji je na trag zakonu gravitacije došao nakon što mu je, sjedeći pod jednim jabukovim stablom, sazrela jabuka pala na glavu. Ovo stablo postoji još uvijek u Woolsthrope Manoru u Engleskoj, ispred kuće u kojoj je nekada rođen ovaj naučnik. Jedan orkan je 1820. godine oborio stablo, ali je ono ponovo počelo rasti iz korijena i do dan danas rađa svake godine.
(izvor:bild)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Abonnieren
Posts (Atom)






























