Prema legendi sa ostrva Madagaskar, prvo drvo koje je bog stvorio na svijetu, bilo je “Drvo majumovog brašna”, što je značenje naziva baobab na lokalnom jeziku.
Napravio ga je snažnim i čudesnim. Kako kažu poznavaoci, iz daljine izgleda kao izvrnuta ogromna mrkva. Postoji šest vrsta ovog drveta. Umnožava se sam od sebe, Za njegove sjemenke ne treba ništa više osim vlažnog tla i svjetlosti. Njihov oblik daje im na neki način magična svojstva. Visoki 20 metara, prečnika 5 metara, a najveće i najstarije stablo staro je oko 6 hiljada godina i ima obim od 47 metara. Stabla postaju lijepa, kao na slikama u galeriji, tek kad napune 800 godina, kako kažu botaničari. U kišnoj sezoni, jedno stablo može sačuvati viüe hiljada litara vode. Zbog toga je baobab za životinje iz pustinje neka vrsta izvora. Slonovi ih napadaju oštrim kljovama, sve dok ih ne probiju, kako bi došli do vode.
Stabla su i ljudima iz okoline jedno veliko dobro. Koru koriste za izradu užadi, mreža i korpa. Njihov polen služi kao ljepilo, a sjemenke se mogu koristiti umjesto kafe. Od kore se dobije čak i pivo. I nešto interesantno. Baobab je jedino drvo kod kojeg oštećena kora zarasta iznutra.
U daljem tekstu dajemo opis slika u galeriji:
– Za ljude sa Madagaskara stabla baobaba su istovremeno cisterne za vodu, svetilišta, i građevinski materijal.
– Na samom drvetu, i unutar drveta, razvija se raznovrstan životinjski svijet. Izbušeno sa svih strana, stabla baobaba, u inače pretežno sušom zahvaćenoj zemlji, služe kao rezervoari za vodu.
– Masivna vrsta Baobab drveća pod nazivom Adansonia raste i do 20 metara u vis, a najveća stabla dostižu dimenzije jednog airbusa.
– U blizini grada Morondova, na zapadu Madagaskara, stabla obrazuju jednu impozantnu aleju. Velike plahte od robusnog vlakna kore, kada se osuše na suncu, stanovnici koriste kao pokrov za kuće.
– A kada počne sezona kiša, stanovnici sa svake slobodne površine skreću vode u rezervoare, koje im nude ogromna stabla. Ako se desi da neko stablo padne, od starosti, ili drugog razloga, ono je neiscrpan izvor drveta za loženje i kore, koju stanovnici koriste za različite svrhe.
– Kada počne sezona kiša, sve ozeleni, a baobabova stabla prime u sebe ogromne količine vode, kako bi preživjeli sušni period. Naravno, vodu kasnije štedljivo koriste i stanovnici.
– Koliko su velika stabla baobaba, najbolje svjedoči podatak da je čak dvanaest odraslih muškaraca rukama obuhvatilo jedan primjerak stabla Adansonia granieri.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
