Petak 13. kroz istoriju

Petak 13 se u nekim krajevima svijeta smatra nesrećnim danom.
Ovdje nekoliko podataka o tome, odakle dolazi praznovjerje da je petak 13. nesretan dan i da li se na ovaj dan zaista događa više nesreća.
Porijeklo nesretnog dana petak 13.
Odkuda potiče vjerovanje da je petak 13. nesretan dan nije jasno. Jedno je sigurno: radni dan petak i broj 13 predstavljaju zlo u brojnim kulturama.
Na primjer, neki hoteli nemaju broj sobe13, a neke višespratnice u SAD nemaju 13. sprat, kao što neke aviokompanije nemaju 13. red sjedišta u svojim avionima. Ni ICE vozovi prve generacije nisu imali vagon sa brojem 13.
Petak kao nesretan dan u Bibliji
U kršćanskoj religiji, između ostalog, petak ima negativne konotacije. U Novom zavjetu, Isus je razapet u petak.
Kažu da su Adam i Eva zagrizli zabranjeno voće u petak, nakon čega su ljudi protjerani iz raja.
"Ono što počinje u petak nikada nije imalo srećan kraj", kaže stara izreka. Mjeseci i godine koji su započinjali petkom također su se smatrali onima u kojima se loše stvari očekivale.
12 protiv 13
Na mnogim mjestima, međutim, 12 se smatra "svetim": apostoli, mjeseci, horoskopski znakovi. U antičko doba postojalo je 12 olimpijskih bogova.
13 krši ovaj poredak. Kao u bajci Uspavana ljepotica, u kojoj nepozvana 13. vila ljutito psuje princezu. U nordijskoj mitologiji, nakon zlokobnog pojavljivanja Lokija kao 13. gosta u Valhali, tama se spušta na zemlju. Dugo vremena se broj 13 smatrao "đavoljom tucetom" u njemačkom narodnom jeziku, jer broj premašuje zatvoreni sistem dvanaest, i predstavlja prosti broj. Osim toga, Juda, izdajnik, smatran je 13. u grupi oko Isusa na Posljednjoj večeri.
U judaizmu, s druge strane, broj obećava sreću. Prema jevrejskim fazama života, 13 godina je dob zrelosti ili odgovornosti, na primjer, dječaci se tada primaju u zajednicu uz Bar-Mizwu.
Istorijski događaji na ovaj nesretni dan
Istorijski događaji koji su se zbili u petak 13. učvrstili su današnje praznovjerje o nesretnom danu.
Francuski kralj Filip IV je 13. oktobra 1307. uhapsio sve članove Hramskog reda u Parizu. Prethodnih sedmica, kralj je dao zapečaćene koverte s nalozima za hapšenje poslane odjelima širom Francuske.
Kraljevska porodica je sa sumnjom gledala na vitezove templare, budući da su vitezovi toga reda činili veliki dio vojske. Odbili su i zahtjev za članstvo kralja Filipa IV u svojim redovima.
Drugi razlog je bio taj što je nekoliko naučnika preporučilo kralju da krene u još jedan krstaški rat, finansiran robom i bogatstvom zaplijenjenim kada su vitezovi templari uhapšeni.
Budući da je Filip IV u to vrijeme bio u velikim dugovima, takođe i kod samih vitezova templara, izdao je naloge za hapšenje.
Članovi reda bili su optuženi za jeres i sodomiju. 22. marta 1312. papa Klemens V. raspustio je red, posljednji Veliki majstor je 1314. spaljen na lomači.
Širenje ovog dana kao nesretnog
Autor Thomas Williams Lawson, koji je napisao roman "Petak, trinaesti" 1907. godine, smatra se jednim od "pronalazača" ovog dana horora.

Godine 1916. izašao je film Richarda Oswalda "Petak 13. The Creepy House, Part 2", koji govori o porodici koja umire na ovaj datum. Komedija je dodatno podržavala praznovjerje.
Ima li zaista više nesreća tog dana?
Barem na putevima, tog dana se više ne dešavaju nesreće. Studija ADAC Hessen-Thüringen iz Njemačke pokazuje da ovaj datum nema uticaja na učestalost nesreća.
Porast saobraćajnih nezgoda petkom je inače zbog opšteg povećanja saobraćaja. U prosjeku, između 2006. i 2016. godine, petkom su se saobraćajne nezgode desile 973 puta, ako je taj petak padao na 13., to se deseilo samo 987 puta.
Osiguranja također smatraju da ovaj datum ne utiče na broj šteta. „Statistički gledano, nema povećanja nesreća“, objasbio je generalni direktor njemačkog udruženja osiguranja „Deutsche Handwerkszeitung“. "u petak 13. je samo prividno veći rizik."
Osiguranje Zurich čak kaže da je mnogo manje štete prijavljeno na ovom navodno nesretnom danu, nego nekim drugim petkom. Moguće da ljudu toga dana bivaju dodatno oprezni.
Svjetski značaj
Petak 13. se ne smatra nesrećnim danom svuda u svijetu. U zemljama španskog govornog područja i Grčkoj, nesretnim datumima smatraju se utorci koji padaju na 13. U Italiji se petak 17. smatra nesretnim danom.
Koliko često se petak 13. dešava u godini?
Kombinacija se javlja najmanje jednom, a najviše tri puta godišnje.
U 2019. i 2020. godini to se desilo dva puta, u 2021. i 3033. dan se desio samo jednom:
Ove. Godine desiće se dva puta, 13. januara i 13. oktobra 2023
Kada strah i praznovjerje čine čovjeka bolesnim
Strah od nesretnog dana poznat je pod nazivom paraskevedekatriafobija i opisuje praznovjerni strah od ovog kalendarskog datuma. Neki od pogođenih izbjegavaju bilo kakve sastanke na ovaj dan i otkazuju putovanja. Postoji i malo izmijenjen oblik: triskaidekaphobia, strah od pukog broja trinaest.
Napomena: Ovo je članak je iz web arhive, ponovo uređen za aktuelne događaje.

(web)

(spagos)