Naša memorija je najbolja u jesen

Kada dani postanu kraći, a kiša počne udarati u prozore, to je pravo vrijeme da se uzme neka knjiga na čitanje. Ne samo zbog toga što je udobnije, nego i zbog toga što jedan dio našeg mozga posebno dobro funkcioniše u jesen. To se prije svega odnosi na radnu memoriju, jednu vrstu kratkotrajne memorije, koja je prije svega važna za učenje, rješavanje škakljivih pitanja i razumjevanje govora.

Svijet struke ne zna baš mnogo o tome, kako godišnja doba utiču na naš mozak. Na kraju krajeva, to i nije baš jednostavno, odmjeravati sezonske promjene i sposobnosti djelovanja našeg mozga, pri čemu se moraju isključiti uticaji drugih faktora, kao što je nedostatak spavanja.

Istraživači sa Univeziteta iz Liježa u Belgiji i Surreya u Engleskoj pozabavili su se ovom temom, kroz jednu naučnu studiju, i pri tome otkrili nekoliko novih stvari.

28 testiranih osoba su prošli kroz jedan komplikovani test. U svakom godišnjem dobu našli su se u laboratoriju i tamo proveli po četiri dana, isključeni od vanjskih uticaka, kao što su sunčeva svjetlost ili telekomunikacije. Pri tome je ritam spavanja najstrožije kontrolosan. Petog dana kod njih je proveden test pažljivosti i memorije. Istraživači su tokom testa nadzirali kakav je bio protok krvi kroz određene dijelove mozga, u kojima se nalaze kognitivna djelovanja, kao što su razmišljanje i učenje. Tako su naučnici došli do zaključaka o aktivnostima svakog područja mozga.

Snimci magnetne rezonancije, koji su korišteni u tu svrhu pokazali su da su pojedina područja mozga bila različito aktivna u periodima četiri godišnja doba.

Za našu memoriju najvažnija područja bila su posebno uzbuđena u jesen, kao što su Hippocampus ili Amigdala. Istraživači tu pretpostavljaju međusobnu povezanost sa neurotransmiterom serotoninom. Ovaj transmiter, poznat i kao “hormon sreće”, biva regulisan i najjače struji kroz naše tijelo pod uticajem sunca u ljetonom periodu. Moguće je da svijetlost obezbjeđuje ne samo dobro raspoloženje u dugim ljetnim danima, nego pokreće i našu memoriju, od čega najviše koristi imamo u jesen.

Istraživači nisu istražili koliko je pri tome stvarno bilo serototnina u krvi. Stoga slijede nova istraživanja.

(PMmag)

(spagos)