Preživjele su rak dojke i sada žele da podignu svijest kod ljudi o toj bolesti: Više od 100 bivših pacijenatkinja pozira sa oslikanom kožom i cvijećem na glavama u meksičkom gradu Zapopan. Kampanja je dio neprofitnog projekta „Potez četkicom za život“, čiji je cilj podizanje svijesti o ovoj bolesti. Šanse da preživite rak dojke su dobre, posebno ako se rano otkrije. Međutim, širom svijeta postoje velike razlike u pristupu liječenju.
(spiegel)
(spagos)
Brydeov kit, (Balaenoptera edeni, sinonym: Balaenoptera brydei)*, veličanstveno lebdi i otvara svoja ogromna usta. Spreman je za pojesti XXL porciju ribe. Pa prijatno mu!
Ovaj prekrasan trenutak zabilježio je Rafael Fernández Caballero, novoproglašeni okeanski fotograf godine 2024. Jato sa mnogo malih sardina, trenutak prije toga, formirale su srce s puno mašte, što je privuklo morskog diva, u moru ispred obala meksičke država Baja California, pravo pred objektiv foto kamere. Samo trenutak prije nego što je kit ščepao svoj doručak, podvodni fotograf je pritisnuo okidač - i osvojio prvo mjesto u časopisu "Ozeanographic".
I sada se raduje: „Slika bilježi možda najljepši i najluđi trenutak u mom životu. Bio sam na pravom mjestu u pravom trenutku.”
*Brydeovi kitovi, nazvani po jednom norveškom kitolovcu, dugi su 12 do 14 metara, teški od 16 do 25 tona i naseljavaju tropske vode iznad 20 stepeni Celzijusa. Tipična su tri prugasta grebena na vrhu glave.
(bams)
(NovaSloboda.ba)
Super tajfun
Haiphong - U istočnoj Aziji bjesni supertajfun "Jagi", jedan od najjačih ciklona u posljednjih nekoliko godina. U Vijetnamu, 220.000 ljudi u sjevernim provincijama Hai Phong i Thai Binh dobilo je naređenje da se evakuiše.
Prazna kapsula
White Sands - svemirska kapsula Starliner koja je pogođena problemima uspješno se vratila na Zemlju sa Međunarodne svemirske stanice ISS - ali za razliku od prvobitno planiranog, bez astronauta na brodu.
Velika radost
Njujork - Velika radost: Teniserka Arina Sabalenka osvojila US Open u Njujorku.
Oooh!
Misano Adriatico - Španski vozač Red Bulla Hose Antonio Rueda imao je spektakularan pad na "San Marino Moto3 trci", ali se očigledno nije povredio.
More plamena
Running Springs - more plamena: Šumski požar bjesni u Runnung Springsu u Kaliforniji i već je zahvatio nekoliko hiljada hektara.
Zlatni lav
Venecija - Zlatni lav: Španski režiser Pedro Almodovar prikazuje glavnu nagradu na Venecijanskom filmskom festivalu koju je dobio za svoj film "Soba pored vrata".
(msn)
(NovaSloboda.ba)
I Velež je pobijedio Dinamo 9:2: Čuvena Bakina izjava uz opkladu i danas se prepričavaju
Poraz Dinama od Bayerna 9:2 oživio je uspomene i podsjetio nešto starije ljubitelje nogometa, pogotovo navijače Veleža na čuvenu utakmicu u kojoj su Rođeni istim rezultatom savladali zagrebačke Modre.
Desilo se to na čuvenom Veležovom februarskom turniru 9. februara 1980. kada su Rođeni deklasirali Modre 9:2. Ta utakmica nije bila zvanična, ali se i dan danas prepričava.
Baka Slišković i Vladimir Skojačjić postigli su po četiri gola, a u listu strijelaca upisao se i Dragan Okuka. Strijelci za Modre bili su Zlatko Kranjčar i Stjepan Deverić.
Zanimljivo, Velež je baš kao i Bayern sinoć poveo 3:0, nakon čega je Dinamo smanjio na 3:2, a do kraja su Modri doživjeli pravu katastrofu.
Osim toga, za Velež je na toj utakmici igrao Ibrahim Jakirović, rođak Dinamovog trenera Sergeja. Obojica vuku korijene iz mostarskog naselja Podhum, a Ibrica, kako su ga zvali, i Sergejev otac Enver (Ekra), koji je također počeo u Veležu pa dva desetljeća branio za Neretvu iz Metkovića, su bratići.
Legenda kaže da su se igrači Dinama nakon utakmice pravdali za blamažu: "Danas smo bili mamurni, sinoć smo malo zaružili…", na šta im je Baka Slišković odgovorio: A šta mislite gdje smo mi bili, u kazalištu?", rekao je u svom stiu Baka.
Kako to obično biva nakon ovakvih utakmica, odmah su skovane mnoge anegdote koje se pamte do današnjih dana. Baka Slišković postigao je sedmi gol na utakmici iz slobodnog udarca.
Pozicija je bila teška, dosta iskosa. Priča kaže da je Baka ponudio opkladu sudiji Dušanu Maksimoviću.
"Evo po 100 maraka da ću odavde dati gol", navodno je Baka dobacio Maksimoviću.
"Nema šanse, mrtvi ugao", uzvratio je Maksimović.
Baka je u svojem stilu odapeo i pogodio rašlje. Navodno je Maksimović nakon utakmice sačekao Baku da izađe iz svlačionice i uručio mu 100 njemačkih maraka.
Velež je na kraju u finalu turnira pobijedio Partizan 1:0, a jedini gol je postigao upravo Slišković.
Velež – Dinamo 9:2 (4:2)
Mostar, 9. februar 1980. Stadion pod Bijelim Brijegom. Gledalaca 20.000. Vrijeme sunčano, teren pogodan za igru. Sudija. Dušan Maksimović (Novi Sad).
Strijelci: 1:0 Skočajić (4), 2:0 Okuka (5), 3:0 Skočajić (23), 3:1 Kranjčar (29), 3:2 Deverić (40), 4:2 Slišković (43), 5:2 Slišković (49), 6:2 Skočajić (56), 7:2 Skočajić (63), 8:2 Slišković (71), 9:2 Slišković (82).
Velež: Marić, Ćutuk, Dž. Hadžiabdić, Vukićević (Jakirović), Matijević, Đurasović, Okuka, Slišković, Slato, Ledić (Zovko), Skočajić (Kalajdžić). Trener: Vukašin Višnjevac.
Dinamo: Stinčić (Ivković), I. Hadžić, Tucak, Mustedanagić (Devčić), Kurtela, D. Bošnjak, (S. Marić), Kranjčar, Bručić, Deverić, R. Janjanin (Bonić), Mlinarić. Trener: Vlatko Marković.
(klix)
A među rajom je ostalo upamćeno: deveti drugog, devet dva!
fotografije: FK Velež 1980. i kopija stranice sport, Večernji list od 11.februara 1980.
(spagos)
U Jugoslavenskom listu od 26. oktobra objavljena je vijest o rasporedu predaje duhana berbe 1927.
“Raspored predaje duhana berbe 1927. pri otkupnom uredu u Mostaru
Mostar 25. oktobra.
Danovi predaje duhana po selima kod otkupnog ureda u Mostaru raspoređeni su ovako:
Miljkovići 7. novembra, Vranjevići 9 novembra, Blatina 10. i 11. novembra, Željuša 12. nov., Gradnići 14. i 15. nov., Hodbina 16. i 17. nov. Gnojnice 18. nov., Kosor 19. nov., Dobroselo 22. i 23. nov., Potoci 25. i 26. nov., Sližanj 28. i 29. nov., Vrapčići 30. nov., Cim-Sovići 2. dec., Kutilivač 3. dec., Ljuti Dolac 5- i 6. dec., Dračevice 10. dec., Čitluk 12. i 13. dec., Slipčići 20- i 21. dec., Blagaj 22., 23. i 24. dec., Malo polje 27., 28. i 29., dec., Podgorani 30. dec., Mostar grad 31. dec., Kruševo 2-, 3. i 4. januara 1928. Baćevići, Opine i Buna 5. januara, Humilišani 9., 10. i 12. januara, Polog, Ravni, Raštani, Vihovići, Goranci, Grabovica, Jasenica i Jasenjani 12. i 14. januara.”
Iz navedenog rasporeda je uočljivo da se sadnja i uzgoj duhana odvijao na području cijele opštine Mostar, pa čak i u gradskoj zoni Mostara. Po dania i datumima ua otkup, vidljivo je u kojim mjestima je bilo više proizvodnje duhana.
Prilog: Fabrika duhana Moastar, 1900-ih
priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić. Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Ljetos nekakvim spletom okolnosto ljetovasmo u Srebrenom kod Dubrovnika.
Tu vidjeh ovaj šaht koji je liven u Mostaru.
Šaht k'o šaht, jedino što nisam znao da je u Mostaru ikada postojala livnica.
Naknadno sam saznao da je livnica zaista postojala, negdje u blizini nekadašnje ložionice.
(Emir Mušinović)
Livnica je postojala u okviru industrijske zone oko stare željezničke ložionice, a danas najbliže rečeno, u Cenrtu 2, ili za malo starije generacije, negdje oko nekadašnje mljekare.
U prvom razredu elektrotehničke škole u EMŠC Mostar, u školskoj 1965/66 godini, tehnologiju nam je predavao pok. Cezar Cezo Danon. I kad nam je na red došlo da učimo lekcije o željezu, i obradi željeza, odveo nas je u ovu Livnicu, gdje smo na lici mjesta mogli da vidimo kako se prave kalupi za odlijeve, kako se željezo grije do tačke prelaska u tečno stanje, te proces livenja u tzv. kokile, tj. kalupe. Sve smo to vidjeli na licu mjesta i kasnije nije bilo teško razumjeti u lekciji ono, što smo vidjelu "live", kako bi se to danas reklo, uživo.
Livnica je pravila odlijevke brojnih rezervnih dijelova za vagone i lokomotive, a bila je u pogonu od vremena izgradnje i puštanja u pogon željezničkog saobraćaja krajem XIX stoljeća
Livnica je bila u pogonu do druge polovine šezdesetih godina, kada su se manje više, svi pogoni, koji su bili vezani uz željeznički saobraćaj, zbog dovoza sirovina, i odvoza gotovih proizvoda, nakon prestanka rada uskotračne željeznice, gasili jedan po jedan, i preseljavali po potrebi u druge dijelove grada, i uz druge industrijske pogone van grada.
Sličnih poklopaca na šahtovima bilo je svukuda širom Mostara, ali i drugih gradova i krajeva, koji se imali vezu sa Mostarom. Veliki broj od njih je kasnije mjenjan, rekonsrukcijom ulica i izgradnje nove kanalizacije. Stoga nije ni čudo, da se ovaj šaht nekada našao i Srebrenom, kod Dubrovnika, i koji nije doživio nikakve pormjene, koje bi ga bacile u zaborav. Eto, slučajno je dospio pred oči jednog Mostarca, koji je zabilježio, i perom i kamerom.
Ne kaže džaba narod da je vrlo važno ponekad spustiti glavu, i gledati preda se.
Prilog: šaht iz Srebrenog, foto Emir Mušinović 2024. i na staroj slici, iz arhive Cidoma, označena lokacija nekadašnje livnice.
(spagos)
Ove godine Fondacija Slipičević će dodijeliti tri plakete "Nijaz Slipičević". Dobitnici za 2024. su:
- Vahid Halilhodžić za doprinos sportu, promociji Mostara i BiH u svijetu, te poticanju evropskih vrijednosti u društvu.
Čovjek koji je zaslužio da mu se oda priznanje u dvije sfere života. Naravno, fudbal je prva. Majstorije, golovi, trofeji, pa onda i za sve što je napravio kao trener širom svijeta; najmanje što Mostar i Hercegovina može učiniti jeste odavati mu priznanje za postignuto. Uz sve ostvareno, Vahid Halilhodžić zapravo je svojevrsni ambasador Bosne i Hercegovine u najboljem mogućem smislu, i čovjek koji smatra da sportisti trebaju i moraju biti ti koji doprinose procesima pomirenja i napretka društva.
- Tavla klub Stari Grad za očuvanje tradicije Mostara i promociju tavle kao sportske discipline.
Tavla se u Mostaru igra od pamtivijeka, dio je naše tradicije, našeg duha. Upravo zato važno ju je njegovati i očuvati mimo pukog igranja u danima ćelopeka. Klub koji već desetljećima to i radi je upravo Tavla klub Stari grad. članovi kluba ovu misaonu igru održavaju tradiciju i nastoje je omasoviti. I pri tom nižu uspjehe - kite se trofejima u državi i šire.
- Osman Dziho za spajanje ljudi u dijaspori sa domovinom i 700 emisija „U tuđoj avliji“
Čovjek koji već dugi niz godina ostvaruje veliku i vrijednu misiju spajanja ljudi u dijaspori sa domovinom. Život i uspjesi brojnih velikih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji žive van njenih granica, predstavljeni su kako ljudima u zemlji, tako i onima u dijaspori širom svijeta, kreirajući na taj način zajednicu povezanu emisijom „U tuđoj avliji“.
Svečanost dodjele nagrada bit će upriličena u petak, na dan kada je rođen Nijaz Slipičević, 20.09. s početkom u 19 sati u mostarskom Centru za kulturu. Svečanost dodjele nagrada pratit će prikladan zabavni program. Ulaz na ceremoniju je slobodan.
(Fondacija Slipičević/20240915)
Ekolozi tvrde: Nastale pukotine između zidova brane i tla na HE "Ulog"
"Ova sigurnosno- ekološka bomba, kako su je označili u akademskim krugovima, pokazuje prve probleme već u fazi probnog rada, zbog čega postoji opravdan strah za sigurnost ljudi i materijalnih dobara u svim naseljima nizvodno", istaknuli su.
"Hidroelektrana (HE) "Ulog" već u fazi probnog punjenja akumulacije pokazuje opasne probleme, poput gubitka vode u akumulaciji kroz novonastale pukotine između zidova brane i okolnog tla, što prijeti sigurnosnom katastrofom i ugrožava naselja nizvodno. Ovim putem pozivamo institucije da hitno reagiraju i zaštite stanovništvo i okoliš", priopćeno je iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT i Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic.
"Sigurnosno- ekološka bomba"
Istaknuli su kako izgradnju HE "Ulog" kod Kalinovika prate brojne kontroverze. "Iako su pripremni radovi za ovu elektranu započeti još 2011. godine, isti su obustavljeni dvije godine poslije nakon što su, uslijed učestalih odrona tla, poginula dva radnika. Međutim, to nije spriječilo investitora da ponovo otpočne radova u ljeto 2020. godine. Ova sigurnosno- ekološka bomba, kako su je označili u akademskim krugovima, pokazuje prve probleme već u fazi probnog rada, zbog čega postoji opravdan strah za sigurnost ljudi i materijalnih dobara u svim naseljima nizvodno, prvenstveno Konjicu, Jablanici i Mostaru", naveli su iz Fondacije ACT i Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic.
Dodali su kako se HE "Ulog" čiji je investitor privatna kompanija EFT Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, najvećeg trgovca električnom energijom u regiji, gradi na lokalitetu Nedavić, u neposrednoj blizini Velje strane, jedne od najnestabilnijih padina na području BiH. "Znanstveni i stručni autoriteti iz oblasti geologije su u više navrata isticali da na ovom mjestu nije preporučljivo izvođenje bilo kakvih građevinskih radova, kako zbog izuzetno nestabilnog i trusnog tla, tako i zbog činjenice da se radi o seizmološki najaktivnijem području u Bosni i Hercegovini", istaknuli su te dodali: "Početkom ljeta ove godine, u jeku katastrofalnih suša i bez ikakvih najava institucijama u entitetu FBiH, čiji građani će upravo osjetiti najveći dio negativnih utjecaja rada HE 'Ulog', započelo je probno punjenje akumulacije ukupne planirane zapremine oko šest milijuna metara kubnih vode. Nakon što je napunjena tek jedna petina od ukupne zapremine dolazi do novih problema. Prema neslužbenim tvrdnjama od strane uposlenika na elektrani, dolazi do kontinuiranog gubitka vode kroz pukotine uz bokove brane, zbog čega su navodno izvedene čak tri intervencije na brani u vidu 'injektiranja' (složeni građevinski zahvati u cilju saniranja nastalih pukotina)". Zaustavljeno punjenje?
Naveli su kako je nakon prvih većih kiša posljednjih desetak dana investitor bio prisiljen zaustaviti punjenje jer se "ispostavilo da pukotine nisu uspješno sanirane". Istaknuli su kako iz 'EFT Group" nema službenih informacija niti potvrda. "Pored navedenih sigurnosnih opasnosti, HE 'Ulog' prate i brojni ekološki problemi. Naime, po zahtjevu Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT, a nakon uočenog pomora riba i rakova nizvodno od brane HE 'Ulog', na terenu je boravio i vodni inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove, koji je, između ostalog, utvrdio da je 'voda uzvodno od brane i nizvodno od ispusta brane izrazito tamno-zelene boje', uz objašnjenje da nije moguće utvrditi precizan uzrok", kazali su iz Fondacije ACT i Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic.
Tvrde kako je vodni inspektor zbog toga naredio ispitivanja u cilju utvrđivanja utjecaja brane i akumulacije na kvalitetu vode. "Ispitivanjima površinske vode iz srpnja 2024. na dva lokaliteta u neposrednoj blizini HE 'Ulog' utvrđeno je prisustvo različitih metala, uključujući i teške metale poput kadmija i olova, čija koncentracija prelazi dozvoljene granične vrijednosti za ovu kategoriju vodotoka", naveli su.
Novi apel
Još jednom su apelirali na sve institucije ma svim nivoima, prvenstveno državnom, da konačno ozbiljnije uzmu u obzir pitanje zaštite Neretva i ljudi koji uz nju žive jer bi posljedice, tvrde, mogle biti katastrofalne. PROČITAJTE JOŠ Investitori HE Ulog: Radovi su u završnoj fazi i u skladu su sa zakonom "Konkretnu reakciju očekujemo od Pravobraniteljstva BiH, koje se uključilo u slučaj izgradnje HE 'Ulog', s obzirom na to da postoje ozbiljne naznake da je dio projekta realiziran na teritoriji drugog entiteta - FBiH, za što investitor ne posjeduje dozvole. Napominjemo da je sporno i pitanje prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko za potrebe izgradnje ovog hidroenergetskog objekta, koju je, suprotno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, odobrilo entitetsko resorno ministarstvo", zaključili su iz Fondacije ACT i Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic.
(bljesak.info/20240916)
Obe su šampionke
Samosavladavanje kao preduslov vrhunskog sporta ovdje dobija novu dimenziju.
Na Paraolimpijskim igrama, Japanka Noriko Ito se takmičila protiv Turkinje Halime Yıldız u disciplini badminton. Sredstvo koje koristi nije zabranjeno, naprotiv: odnosi se na najviši nivo snage volje. Inače, pobijedila je igračica iz Turske, ali su obe šampionke.
Beskrajna bijeda
Beskrajno krvoproliće sa obe strane, a spremnost Zapada da to produži snabdjevanjem oružjem se primjetno smanjuje. S druge strane, ne može se dopustiti svakom diktatoru koji je van kontrole da ide svojim putem. Niko ne zna ko je u pravu. Dakle, svima ostaje jedino, da polažu cvijeće na spomen zidove. Ovdje, na slici, za pale ukrajinske vojnike u Kijevu.
Kupka u povrću
Prekomjerna poljoprivredna proizvodnja se održava drastičnim metodama: na takmičenju Tomatina, održanom posljednje srijede u avgustu u španskoj opštini Buñol zapadno od Valencie, učesnici se meusobno gađaju prezrelim paradajzom. Izmišljeno 1945. godine, takmičenje ne služi nikakvim političkim ili vjerskim ciljevima. Par na slici je takođe proširio koncept bliske borbe, na najprijatniji mogući način.
(news)
(NovaSloboda)
Dresden. Bilo je razumljivo da su se posmatrači okupili na sigurnoj udaljenosti. Na kraju, mnogi stanovnici Drezdena – uključujući gradonačelnika Dirka Hilberta – jednostavno nisu mogli vjerovati da se Carola most srušio.
Bageri Bundeswehra rastavljali su komade betona u trci s vremenom. Radovi na čišćenju morali bi biti završeni što prije, zbog padavina na istoku, i prijeteće poplave reikeke Elba.
Dijelovi Njemačke na istoku, i susjedne zemlje pripremaju se najbolje što je moguće, protiv obilnih padavina i rezultirajuće poplave. U Drezdenu se primenjuje prvi nivo upozorenja. Očekuje se da će najviši vodostaj Elbe vjerovatno biti zabilježen u srijedu.
(welt)
(spagos)
Vremenski fenomen. Ponekad stvara spektakularne pejzaže - kao što su pješčane obale rijeke Madeira u Brazilu (gore) - ili prilike za fotografisanje, na primjer na akumulaciji Morno u Atini (velika fotografija). Ali nema ništa pozitivno da se vidi u suši.
Ljudi širom svijeta ovih sedmica su se borili sa nedostatkom padavina i njihovim posljedicama.
U Srbiji se suncokret osušio posle najtoplijeg ljeta otkako su počela mjerenja prije više od 130 godina. U Bugarskoj, u blizini Kardžalija, pas se vuče po suhom tlu brane Studen-Kladenets, dok u Lützenu, Sachsen-Anhalt, farmer diže tone prašine tokom žetve repe.
U međuvremenu, u španskoj opštini Filgueira, vatrogasne jedinice gase šumski požar vatrogasnim avionima.
I svi gledaju u pravcu neba, očekujući kišu, kojoj je davno bilo vrijeme da pane.
A kad je počela padati prije dan-dva, nema joj kraja. Mnogi dijelovi srednje Evrope su se našli pod vodom. O tome, u narednim prilozima
(welt)
(NovaSloboda.ba)
Yahoo, Lycos, AltaVista – to su bile velike kompanije koje su sredinom 1990-ih podijelile posao pretraživanja interneta između sebe. To nije spriječilo Larry Pagea (desno) i Sergey Brina, dva 24-godišnja studenta doktorskih studija informatike sa Univerziteta Stanford u Sjedinjenim Državama, da razviju vlastiti algoritam za pretraživanje interneta.
“PageRank”, koji ne samo da procjenjuje učestalost traženog pojma, već i broj linkova i njihov kvalitet, postao je kamen temeljac jedne od najmoćnijih kompanija u digitalnom dobu: Googlea.
15 septembra 1997. Page i Brin su registrovali domenu “google.com”. Fotografija prikazuje prvu početnu stranicu.
Kada je novi pretraživač zvanično pokrenut godinu dana kasnije, ne samo da je revolucionirao upotrebu interneta, već je i mnogim jezicima dao novi glagol, „guglati“.
Sa globalnim tržišnim udjelom od više od 80 posto, Google je sada daleko najvažniji pretraživač na svijetu. Ali grupa može učiniti mnogo više: slati e-poštu, pronalaziti rute, prevoditi tekstove - i sa skoro 2.000 milijardi američkih dolara, četvrta je najvrijednija kompanija na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.
Ali algoritam krije opasnosti. Google se trenutno suočava sa još jednom tužbom američkog Ministarstva pravde. Optužba je za monopolski položaj na tržištu online oglašavanja. Stručnjaci kažu da bi proces mogao dovesti do raspada kompanije.
(welt)
(spagos)
Ticino* života
Kako je u svijetu u kojem se čini, vrijeme kao da stoji?
One koji to žele znati, odgovor čeka na kraju dugog planinskog puta na jugu Švajcarske,
Most kao toranj za skokove
Još jedan sat hoda uzvodno, dolazi se do lučnog mosta Lavertezzo. Trenutno je period van sezone. U nekim ljetnim danima, međutim, ovdje se stvori i malo veća gužva. Smjeli skok sa toga mosta u rijeku Verzasca, koja svojom smaragdno zelenom bojom vijuga oko stijena, na dubini više od deset metara ispod mosta. Tokom hiljada godina, voda je oblikovala stijenu u ogromne skulpture. Za mnoge se putovanje ovdje završava. Takvi propuštaju mnogo, poput zanimljivog šumskog boćanja, kao i tematskih staza o etnografiji i lokalnog istorijskog muzeja u Sonognu.
I ovdje već duže vrijeme nedostaje ponuda za noćenje. Da li se to sada mijenja? Ne izgleda loše. Tu se domaći ljudi, kao što su Nadia i Sergio, Roberta i Samantha, koji daju sve od sebe, da ožive Valle Verzasca i njena sela, tako da zeleno srce Ticina počne da kuca jače. U njegovom vlastitom ritmu. Smiriti se i biti sretan. Čak i ako nema tople vode.
*Kanton Ticino (skraćeno TI, talijanski: Il Canton Ticino, njemački: Kanton Tessin, francuski: Canton du Tessin) je kanton u južnom dijelu Švicarske. Glavni grad je Bellinzona, a najveći grad i privredni centar kantona je grad Lugano. Grad Locarno je takođe važan.
Sa istoka, juga i zapada Ticino je okružen teritorijom Italije. Graniči se sa kantonima Uri i Valais na sjeveru, te s kantonom Graubünden na sjeveroistoku.
Kanton Ticino jedan je od srednje velikih u ovoj državi.
Na slikama:
Kamen i luk: Ponte dei Salti iz 17. stoljeća proteže se kroz Verzascu u blizini Lavertezza.
Selo duhova na padini: Turizam bi trebao oživjeti Corippo.
Predivno i svježe: autor Martin Verg i njegova kćerka na i u planinskom potoku
1 avgusta Mergoscia slavi Dan državnosti Švicarske
Kamion sa hranom: Roberta Rosciani prodaje njoke i picu
Jednostavno, ukusno: Tokom šetnji u dolini, kamen služi kao sto za piknik
Oni hrabri skaču sa Ponte dei Salti u hladne vode Verzaske
Šumsko boćanje: jedno od 13 drvenih terena za loptu između Brionea i Lavertezza
(stern)
Z.N.
(NovaSloboda,ba)
FK Sloboda Tuzla – FK Velež Mostar 1:1
Stadion: JU Gradski stadion Tušanj, Tuzla
Gledalaca 700
Glavni sudija: Sabrija Topalović (Zenica)
Strijelci: 0:1 Halilović (32′), 1:1 Janketić (90+2′)
Žuti kartoni: Kunić, Delimeđac (Sloboda), Lauš, Oreč, Hadžikić, Mehremić, Halilović, Haskić (Velež)
FK Sloboda Tuzla: Trako, Hasanbegović (Osmanković 46′), Cvijanović, Kunić (Husejinović 66′), Beganović Harun, Ćajić, Beganović Ajdin (Žlibanović 55′), Hrvanović (Hadžanović 55′), Mekić, Dubačkić, Delimeđac (Janketić 46′)
Trener: Marko Maksimović
FK Velež Mostar: Hadžikić, Oreč, Halilović, Hrkač,Mlinarić (Haskić 76′), Šturm, Vehabović, Jevtović (Souza Rodrigo 83′), Mehremić, Milak, Lauš (Pršeš 66′)
Trener: Samir Merzić
U utakmici šestog kola prvenstva Bosne i Hercegovine u Tuzli su igrali Sloboda i Velež. Meč je završen podjelom bodova, bilo je 1:1.
Prva prilika na utakmici i to za goste u petoj minuti. Vehabović je centrirao iz slobodnjaka, Halilović pokušao glavom, lopta ide pored gola.
Halilović je pokušao sa 20 metara u 17. minuti, lopta ide pored gola domaćeg tima.
Dvije minute kasnije sjajna prilika za Slobodu. Mekić je šutirao sa 16 metara, lopta od Oreča mijenja smjer, ali Hadžikić krajnjim naporom brani.
Mnogo sreće za Slobodu u 25. minuti. Oreč je centrirao s desne strane, lopta pogaađa u stativu i pogađa Traku na gol liniji i ne prelazi liniju.
Trako je odbranio udarac Jevtovića u 32. minuti, ali minut kasnije ponovo pravi jednu jako lošu procjenu što je bilo kobno za Slobodu.
Lauš je centrirao, Trako krenuo pa stao, a sve dobro prati Halilović koji glavom pogađa za 0:1.
Na kraju prvog poluvremena situacija o kojoj će se diskutovati. Lauš je povukao Hrvanovića koji pada u kaznenom prostoru Veleža, tražili su penal domaći, ali sudija ni VAR asistenti se nisu oglasili.
Glavni sudija ove utakmice bio je Sabrija Topalović iz Zenice, dok su u VAR sobi bili Dragan Kesić iz Gradiške i Davor Maksimović iz Doboja.
Velika greška Hadžikića u 64. minuti. Reprezentativnom golmanu ispada jedna lopta i na njegovu sreću Janketić je ne šalje u mrežu.
Dobra prilika za Slobodu u 72. minuti, Mekić je pokušao sa 12 metara, malo iskosa, no lopta ide pored gola.
Samo dvije minute kasnije Rođeni su mogli staviti tačku na i. Milak se oslobodio svog čuvara i šutirao sa osam metara iskosa, lopta ide malo pored stative. Činilo se i da je malo dirala okvir gola.
Souza je u 84. minuti pogodio mrežu Slobode, no ranije je dosuđen prekršaj Haskića nad Dubačkićem.
Do poravnanja Sloboda dolazi u nadoknadi vremena. Nakon jednog centaršuta iz slobodnog udarca rezervista Janketić na debiju sjajno pogađa mrežu gostiju.
Poslije ove utakmice sigurno će biti dosta govora o tome da li je Sloboda oštećena na kraju prvog poluvremena kada se ni VAR nije gledao nakon što je Lauš oborio Hrvanovića.
Sloboda tako nakon ove utakmice ima dva osvojena boda na svom kontu, dok je Velež na pet.
Naredno kolo Slobodi donosi gostovanje u Konjicu kod Igmana, dok će Velež ugostiti Slogu Meridian.
(fotografije: sportsport.ba)
(sport)
(tekst i fotografije u prilogu objavljene u na facebook stranici Visit BiH dana 10. septembra 2024. godine. Autor teksta i fotografije iz 1999. godine je Nick Ajran, a fotografija iz 2023. godine je preuzeta sa društvenih mreža)
Caption – opis ispod slike
Kad obično postaje neobično.
Ja sam autor prve slike. Druga dolazi iz otvorenih izvora. Upravo sam mislio da bi upoređivanje potpuno istog mjesta u razmaku od 24 godine bilo zanimljivo i dalo mi je pauzu za razmišljanje. Slika iz 2023. kao takva prikazuje uobičajeni prizor svakodnevnog života koji je mogao biti snimljen bilo gdje u Evropi. Sam po sebi nije vrijedan mnogo pažnje. Međutim, ima moćno, komparativno značenje kada je uparen sa prvom slikom, i tu postaje prilično smislen.
Dok slika iz 1999. prikazuje potpuno isto mjesto koje se nalazi u istočnom dijelu Mostara, ona govori potpuno drugačiju priču... Priča o turbulentnoj prošlosti koja je do tada još bila preblizu da bi bila dio historije. Nažalost, granatirani objekti i ratna oštećenja također su bili česti prizori u Bosni u to vrijeme, posebno u Mostaru, koji je još uvijek bio bosanski grad koji je pretrpio najviše štete tokom sukoba. Tokom mog kratkog putovanja tamo, napravio sam mnogo slika bombardovane/spaljene zgrade, a mogao sam i postaviti jednu/neku od njih umjesto toga. Ali zašto bih? Nema smisla pričati priču koju svi dobro poznajemo i 30 godina kasnije, dok bi Google pretraga mogla vratiti mnogo rezultata po potrebi. Ipak, ova slika mi je posebna. Ono što mi je ovdje prije svega zapalo za oko nisu preostali ratni strahovi, već taj potpuno novi restoran, koji je činio upečatljiv kontrast sa svojom bliskom okolinom. Ovaj kontrast nije bio samo vizuelni, već i simbolički. Samo običan restoran pun gostiju koji uživaju, jer se ništa nije dogodilo, kao da niko nije obraćao pažnju na gornje spratove zgrade, prkoseći tada sveprisutnim uspomenama koje su svi željeli da zaborave. Bilo je to kao otočić normalnosti u samoj sredini mjesta koje je još uvijek bilo sve samo ne normalno, ili sjajna mala zvijezda nade prema svjetlijoj budućnosti u okeanu razaranja. Činjenica da je ovaj posao vođen u podnožju teško oštećene zgrade, što je moralo biti prilično izazovna stvar, učinila ga je upečatljivim simbolom preporoda i pokazala snažnu volju da se život vrati u normalu, uprkos napetosti još uvijek se moglo naslutiti svuda okolo (uvijek sam bio prilično osjetljiv na okolne atmosfere, ali turista, koji sam tada bio, ni u jednom trenutku se nije osjećao ugroženim, niti ugroženim tokom moje kratke, ali opsežne solo posjete).
Nakon što sam napravio ovu sliku, stajao sam ovdje i zurio u prizor neko vrijeme, što me je navelo na onu misao koju sam spomenuo gore. Iako ovaj restoran možda nisam ni primijetio u normalnom kontekstu, ovaj prizor mi je jednostavno izgledao prilično neobično, i gotovo van konteksta, nakon što sam nasumično šetao ulicama od ranog jutra i prošao kroz sveprisutno osećaj devastacije. Iako sam do tada bio dobro svjestan i obaviješten o nedavnim i široko rasprostranjenim patnjama zemlje, nikada prije nisam vidio direktan uticaj ljudskog sukoba vlastitim očima u tolikoj mjeri. Čudno mi je ovdje bilo priznati kako svakodnevne uobičajene stvari (u ovom slučaju restoran) mogu odjednom postati neočekivane i zadivljujuće. i tako dobro predstavljaju volju stanovništva da se vrati u normalu. Svi trebamo imati na umu da se značaj bilo čega iz našeg svakodnevnog života može dramatično promijeniti „u jednom trenutku“, na osnovu konteksta, događaja i mnogih drugih faktora. Čini mi se da je ova slika tačan vizuelni prikaz ovih misli koje su mi na licu mjesta pale na pamet. Tog jutra u septembru 1999. godine u Mostaru, ruševine su još uvijek bile normalnost, a redovni poslovi bili su kuriozitet, što je pokazalo kolika bi poteškoća mogla biti snažna kada je u pitanju zabrljanje uobičajenog. Pozitivno, mogao bih reći da sam također vidio puno ljepote u Mostaru. Trebalo bi predugo da ih ovdje opišem. Iako je to svakako bilo moje najkraće putovanje ikad, bilo je i jedno od najupečatljivijih.
Nick Ajarn
(Visit BiH/20240913)
Staza vodi samo oko jednog stambenog bloka, duga je 883 metra, ali se mora optrčati 5.649 puta u 52 dana: Ovo se odnosi na učesnike "Self-Transcendence Race", u prevodu „Trke samotranscendentnosti“ u okrugu Queens u New Yorku.
Ukupno potrebna distanca trke je 3.100 milja, odnosno 4.988 kilometara, koja se mora preći u danima između 30. avgusta i 20. oktobra - to je najmanje 96 kilometara dnevno.
Svako ko stigne do cilja prevaliće nešto više od 118 maratona za 52 dana. Trkači koriste do 20 pari sportske obuće svaki dan; 10.000 kalorija i često spavaju samo nekoliko sati dnevno, jer trčanje počinje u 6 ujutro i završava se u ponoć.
Prekrasni pogledi na zelenu prirodu ne mogu odvratiti trkače od napora: blok koji treba zaokružiti je nalazi se u sred u gradskog saobraćaja, dijelom pored ulica sa dvanaest traka u gruboj četvrti Queensa.
Trka postoji od 1997. godine. Izmislio ju je indijski duhovni učitelj Sri Chinmoy, koji je i sam trkač na duge staze, sprinter i dizač tegova. Organizator trke je Sri Chinmoy Marathon Team.
Prošle godine pobijedio je Italijan Andrea Marcato. Trebalo mu je 43 dana i 13:33:23 sata da pređe tih 4.988 kilometara. Najbrža žena bila je Tsai Wen-Ya sa Tajvana. Distancu je stazu pretrčala za 45 dana i 12:28:44 sata.
Namjera utrke je da učesnicima pruži priliku da prekorače svoje granice i steknu duhovne uvide. Škot William Sichel, iskusni ultratrkač i prvi koji je prešao punu distancu u dobi od 60 godina, govorio je i o drugim iskustvima utrke: smatrao je da je mentalni stres "ponekad nepodnošljiv".
(PMmag)
(spsgos)
Oblak prašine
Ogroman oblak pijeska, habub (na arapskom: puhanje vjetar), širi se zemljom u blizini grada Dunqula u sjevernom Sudanu. Prirodno moćni zidovi dosežu i do 900 metara visine i razvijaju se prvenstveno u Sahari i mogu pokriti čitava mjesta maglom - kao što je bio slučaj 2017. godine, kada je Habub stigao do sudanske prijestolnice Kartum. Pješčane oluje obično nastaju kada vlažni monsunski vjetrovi naiđu na suhe slojeve zraka. Snažna silazna struja podiže ogromne količine prašine. Otprilike tri sata čudovišta se kotrljaju po kućama, oazama i plantažama, potisnuta vazdušnim masama - i često završavaju snažnom grmljavinom.
Bez daha
Još samo nekoliko poteza do pobjede: Guo Jincheng ima samo 23 godine, ali je već legenda u slavnom krugu plivačkih osoba s invaliditetom. Nakon brojnih titula svjetskog prvaka, osvojio je ne samo srebrnu medalju na 100 metara slobodno na Paraolimpijskim igrama u Parizu, već i zlato slobodnim stilom u mješovitoj štafeti na 4×50 metara. Važan faktor u tome je Jinchengova tehnika disanja, koju je usavršio u nekoliko noćnih smjena nakon redovnog treninga - sportista samo jednom udahne na 50 metara. Nedavni uspjesi su trenutni vrhunac karijere koja je započela kada je imao dvanaest godina.
Kapi za opsatanak
Najbolja vakcina za ovu djecu je mir, napisao je šef SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus na Platformi X. Ali mir u Gazi nije na vidiku. Stoga međunarodni pomagači pokušavaju učiniti ono što mogu. 640.000 djece trebalo je da bude vakcinisano protiv dječje paralize u roku od nekoliko dana. Sa Izraelom je dogovoreno primirje za ovu kampanju, kako bi se moglo postaviti 400 stanica za vakcinaciju i mobilni timovi mogu voziti kroz uništeni obalni pojas. Higijenski uslovi su katastrofalni. U augustu je kod jedne bebe dijagnosticiran prvi slučaj dječje paralize u regiji, u posljednjih 25 godina.
(stern)
(NovaSloboda.ba)